Popunjavanjem sudijskog sastava stvoreni su uslovi da Ustavni sud prevaziđe probleme koji su godinama otežavali njegov rad. Međutim, nedostatak sudija nije bio uzrok svih slabosti u funkcionisanju institucije, niti se njena spremnost za članstvo u EU može procjenjivati samo na osnovu broja riješenih predmeta. Dio problema odnosi se na kvalitet i blagovremenost odlučivanja, zakonitost procedura i transparentnost rada, a njihovo rješavanje ne zavisi od Skupštine, Vlade ili drugih institucija. Odgovornost za ove promjene sada je na samom Ustavnom sudu.
To su neki od nalaza nove analize Centra za demokratsku tranziciju (CDT) “Ustavni sud Crne Gore: (ne)spreman za EU?”, čiji je autor advokat Siniša Gazivoda. Riječ je o trećoj publikaciji u seriji analiza o reformi pravosuđa i spremnosti Crne Gore za članstvo u EU, koje CDT sprovodi uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED).
“Sami broj riješenih predmeta ne govori dovoljno o kvalitetu ustavnosudske zaštite. Ustavni sud je u prethodnim godinama ostvario dobre rezultate u rješavanju ustavnih žalbi, koje čine više od 90 odsto njegovih predmeta. Pozitivno je što se zaostaci smanjuju, ali analiza otvara pitanje koliko se pažnje može posvetiti pojedinačnim predmetima kada vijeća na jednoj sjednici odlučuju o više desetina ustavnih žalbi”, navode iz CDT-a.
Ističu da je posebno važno imati u vidu da su ovakvi rezultati ostvarivani i u periodima kada je Sud radio sa značajnim brojem upražnjenih sudijskih mjesta.
“Za razliku od ustavnih žalbi, odlučivanje o ustavnosti zakona i drugih propisa i dalje je sporo. Prema podacima koje je Sud objavio u oktobru 2026. godine, na rješavanje je čekalo ukupno 374 predmeta iz oblasti normativne kontrole, od čega 181 predmet koji se odnosi na zakone i 193 na druge propise. Analiza ukazuje na slučajeve u kojima je Ustavni sud o ustavnosti pojedinih odredaba odlučivao godinama nakon pokretanja postupka, pa čak i nakon što su osporene odredbe prestale da važe”. navodi se u saopštenju.
Takvo odlučivanje, kako su ocijenili, ozbiljno dovodi u pitanje djelotvornost ustavnosudske zaštite.
“Posebno zabrinjava što Ustavni sud, čija je osnovna uloga zaštita ustavnosti i zakonitosti, prema nalazima analize, ne ispunjava ni izričitu ustavnu i zakonsku obavezu da jednom godišnje izvještava Skupštinu o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti. Njegova novija praksa u izbornim sporovima pokazuje i da se zakonski zahtjev za hitnim odlučivanjem može obesmisliti korišćenjem procesnih praznina”, dodali su.
Prema njihovim riječima, analiza otvara i pitanje položaja Redakcione komisije Ustavnog suda, koja nije predviđena Zakonom o Ustavnom sudu, već je ustanovljena Poslovnikom.
“Iako nema ovlašćenje da sama mijenja donijete odluke, Komisija može inicirati ponovno razmatranje odluka o kojima su sudije već glasale. Ostaje otvoreno pitanje kako se ovakvo rješenje uklapa u zakonski okvir i kakav prostor tako široko postavljena ovlašćenja ostavljaju za uticaj na odlučivanje”, istakli su.
Povećana prisutnost Ustavnog suda u medijima i na društvenim mrežama, naglašavaju, nije praćena odgovarajućom transparentnošću njegovog rada.
“Sud redovno objavljuje saopštenja i informacije o svojim aktivnostima, ali javnosti ne obezbjeđuje sistematičan, blagovremen i jednostavan pristup svojim odlukama. Analiza dokumentuje nepotpuno i neblagovremeno objavljivanje odluka, nefunkcionalne linkove i ozbiljne teškoće u pretrazi sudske prakse. Time se otežava ne samo informisanje javnosti, već i praćenje kvaliteta i dosljednosti odlučivanja Ustavnog suda”, zaključuju iz CDT-a.
Kompletna publikacija dostupna je na linku.
Autor:radiotitograd.me
