Poziv na vraćanje volontiranja tamo gdje pripada, a to je građanski doprinos zajednici
Pridružujući se globalnoj inicijativi koju je pokrenulo Međunarodno udruženje za volonterski angažman (IAVE
– International Association for Volunteer Effort), Akcelerator društvenih promjena – Zid (ADP-Zid),
crnogorska organizacija koja gotovo tri decenije sistematski razvija kulturu volontiranja i članica IAVE-a skoro
dvije decenije, obavještava o kritičnom stanju u kojem se volontiranje u Crnoj Gori danas nalazi.
Volontiranje je u srži civilnog djelovanja. To je slobodan izbor pojedinca da svoje vrijeme, znanje i vještine, bez
materijalne koristi, stavi u službu zajednice. Volontiranje je oblik aktivnog građanstva, izraz solidarnosti i jedan
od najsnažnijih mehanizama za izgradnju društvenog povjerenja i kohezije.
Volontiranje je, prije svega, aktivizam. To je svjesno i namjerno djelovanje za opšte dobro.
To, na žalost, nije ono što se danas u Crnoj Gori sve češće podrazumijeva pod pojmom „volonter“.
Volontiranje, prema međunarodno prihvaćenim principima i važećem Zakonu, podrazumijeva:
• slobodnu volju – pojedinac sam bira da se angažuje;
• nematerijalnu prirodu – bez plate, naknade ili druge imovinske koristi;
• opšte dobro – korist za zajednicu, a ne za poslodavca ili profit;
• organizovanost – kroz programe neprofitnih organizacija ili neformalnih grupa, sa jasnom svrhom za
opštu dobrobit društva;
• dopunsku, a ne zamjensku ulogu – volonter nikada ne smije zauzeti mjesto profesionalno
angažovanog osoblja niti popuniti sistematizovano radno mjesto.
•
Volontiranje se mjeri uticajem na zajednicu i društvenom vrijednošću koju stvara, a ne brojem ugovora. U Crnoj
Gori se posljednjih godina urušava suština volontiranja. Volonterski angažman se sve češće tretira kao:
• pripravnički staž;
• način sticanja „radnog iskustva“ za buduće zaposlenje;
• besplatna radna snaga u javnim ustanovama, ministarstvima, u profitnim privrednim društvima.
Ova praksa nije izolovana, ona je sistemska. Medicinske sestre i ljekari rade „kao volonteri“ u zdravstvenim
ustanovama. Mladi ljudi obavljaju poslove u institucijama na osnovu ugovora o volonterskom radu, privatne
kompanije koriste „volontere“ kao zamjenu za radnike. U najvećem broju slučajeva, te aktivnosti ne ispunjavaju
ni jedan princip volontiranja. Riječ je o radu bez adekvatne finansijske nadoknade i bez radničkih prava.
Pojedine javne institucije, ministarstva i preduzeća odbijaju da podijele podatke o broju i prirodi volonterskih
angažmana koje sprovode, što dodatno ukazuje na razmjere problema. Dok jedan segment pravnog sistema
definiše volontiranje kao građanski doprinos, drugi ga sistematski pretvara u zamjenu za rad. Dominantno, zbog
nedostatka radne prakse kao zakonske osnove za sticanje iskustva i vještina potrebnih za ulazak i pozicioniranje
na tržištu rada.
Nadležne institucije su kao ključni indikator za mjerenje sprovođenja politike volontiranja u Crnoj Gori
prepoznale broj volontera i broj ugovora o volonterskom radu. Suočili smo se tokom prethodnih 8 mjeseci
sa nesaradljivošću institucija jer one, koristeći se mehanizmom slobodnog pristupa informacijama, dominantno
odbijaju ovakvu vrstu zahtjeva. Ovaj pokazatelj je istovremeno nerealan i suštinski besmislen. Ugovori o
volontiranju imaju smisla samo kod dugoročnog volontiranja, dok je najveći dio volonterskog djelovanja
kratkoročan i vezan za konkretne aktivnosti u zajednici. Akcija Let’s Do It Montenegro iz 2018. okupila je
preko 12.000 volontera u jednom danu – niti je bilo moguće, niti je imalo bilo kakvog smisla, potpisivati 12.000
ugovora.
Volontiranje se ne mjeri brojem papira. Mjeri se:
• uticajem aktivnosti na zajednicu i društvenu koheziju, i
• ekonomskom vrijednošću volontiranja na nacionalnom nivou, u skladu sa preporukama
Međunarodne organizacije rada (ILO).
Pretvaranjem volontiranja u neplaćeni rad doprinosi se urušavanju jednog od stubova demokratskog društva.
Razlika između rada i volontiranja je suštinska:
• Rad je razmjena – znanje, vještine i trud daju se za novac po jedinici vremena, pravo, status. Rad je
regulisan ugovorom o radu, sa jasnim pravima i obavezama utvrđenim radnim zakonodavstvom.
• Volontiranje je poklon – darivanje svog znanja, vještina i vremena zajednici za opšte dobro, bez
očekivanja materijalnih benefita. Volontiranje je čin solidarnosti i aktivnog građanstva, gest povjerenja
u zajedničko djelovanje.
Kada institucija ili kompanija angažuje „volontere“ na poslovima koje bi inače obavljao profesionlci, ne dobija
se više volontera već se dobija manje radnih prava, manje radnih mjesta i manje povjerenja građana u sistem.
Istovremeno, volonteri postaju žrtve stigme „onih koji rade za džabe“, čime se ruši i motivacija za buduće
dobrovoljno djelovanje.
Volontiranje je vidljivi izraz evropskog građanstva, generator društvenog kapitala i ključni faktor socijalne
kohezije. Tretirati ga kao neplaćeni rad direktno je u suprotnosti sa principima Evropske unije i podriva
Evropski stub socijalnih prava. Bez suštinske reforme postojeće politike volontiranja, Crna Gora neće moći
vjerodostojno da zatvoriti Poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje.
Ova inicijativa poziva Vladu Crne Gore, resorna ministarstva, lokalne samouprave, poslodavce, medije i sve
građanke i građane Crne Gore da podrže sljedeće zahtjeve:
1. Jasno odvojiti volontiranje od rada, pripravništva i stručnog osposobljavanja – u zakonu i u
praksi.
2. Ukinuti pravne odredbe koje volontiranje tretiraju kao „radno iskustvo“ ili kao osnov za
napredovanje u službi (čl. 215 Zakona o unutrašnjim poslovima, čl. 95 Zakona o zdravstvenoj zaštiti i
srodne odredbe).
3. Premjestiti težište politike volontiranja iz domena rada u domen civilnog društva i aktivnog
građanstva, uz suštinsku, a ne formalnu saradnju sa organizacijama civilnog društva koje godinama
razvijaju ovu oblast.
4. Uvesti mjerenje uticaja i ekonomske vrijednosti volontiranja prema preporukama ILO, umjesto
mehaničkog brojanja ugovora i volontera.
5. Uspostaviti mehanizme za prepoznavanje i sankcionisanje zloupotrebe volonterskog angažmana
u javnim ustanovama, političkim partijama i privrednim društvima, uz transparentno izvještavanje o
broju i prirodi volonterskih angažmana koje sprovode državne institucije.
6. Otvoriti javni dijalog o ulozi volontiranja u izgradnji aktivnog i solidarnog društva, uz puno
uključivanje organizacija sa dugogodišnjim iskustvom u oblasti razvoja volonterstva.
Akcelerator društvenih promjena – Zid (ADP-Zid) poziva sve organizacije civilnog društva, akademsku
zajednicu, medije, javne institucije i pojedince koji prepoznaju vrijednost volontiranja kao građanskog
djelovanja da se priključe ovoj inicijativi jer volontiranje je glasni glas zajednice!
Autor:radiotitograd.me
