Opadanje kose, gojenje i umor nisu uvijek bezazleni: Ovi simptomi mogu ukazivati na ozbiljan problem

Hašimotov tireoiditis (Hašimotova bolest) je autoimuna bolest kod koje imunski sistem napada štitnu žlijezdu, zbog čega se postepeno smanjuje njena sposobnost da proizvodi hormone. Bolest se često razvija sporo, a prvi simptomi mogu biti blagi i nespecifični, pa ih mnogi pripisuju svakodnevnom umoru, stresu ili promjenama u načinu života.

Kada štitna žlijezda ne proizvodi dovoljno hormona, nastaje hipotireoza, odnosno smanjena funkcija ove žlijezde. Budući da njeni hormoni utiču na metabolizam i brojne procese u organizmu, posledice se mogu odraziti na različite djelove tijela.

U početnoj fazi neki ljudi nemaju primjetne tegobe. Kod drugih se javljaju umor, manjak energije i postepeno povećanje tjelesne težine. Upala ponekad dovodi i do uvećanja štitne žlijezde, poznatog kao gušavost, koje se može primijetiti kao otok na prednjem dijelu vrata.

Kako se smanjuje proizvodnja hormona, mogu se pojaviti i drugi simptomi:

– pojačana osjetljivost na hladnoću

– zatvor

– suva i blijeda koža

– podbulost lica

– pojačano opadanje kose i lomljivi nokti

– bolovi i slabost mišića, kao i bolovi u zglobovima

– obilne ili neredovne menstruacije

– poteškoće sa koncentracijom i pamćenjem

– sniženo raspoloženje i smanjena seksualna želja.

Kod djece manjak hormona štitne žlijezde može uticati i na rast i razvoj.

Važno je razlikovati Hašimotov tireoiditis od hipotireoze. Prvi je autoimuna bolest koja može oštetiti štitnu žlijezdu, dok je hipotireoza stanje u kojem ona ne proizvodi dovoljno hormona. Hašimotov tireoiditis jedan je od najčešćih uzroka hipotireoze.

Hašimotov tireoiditis može se javiti u bilo kom životnom dobu, ali se najčešće otkriva između 40. i 60. godine. Žene obolijevaju znatno češće nego muškarci, a veći rizik imaju i osobe sa drugim autoimunim bolestima, poput dijabetesa tipa 1.

Značajnu ulogu može imati i nasledna sklonost. Ako neko u porodici ima Hašimotov tireoiditis ili drugu autoimunu bolest, taj podatak vrijedi pomenuti ljekaru.

Ako se hipotireoza ne liječi ili terapija nije odgovarajuća, može uticati na više organskih sistema. Uvećana štitna žlijezda može izazvati pritisak u vratu, a u izraženijim slučajevima i otežano gutanje ili disanje.

Nedovoljno hormona može povećati nivo LDL holesterola, što doprinosi riziku od ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. U težim slučajevima mogu se javiti i druge ozbiljne komplikacije.

Poseban oprez potreban je kod žena koje planiraju trudnoću ili su trudne. Nedovoljna funkcija štitne žlijezde može uticati na ovulaciju i plodnost, dok neliječena hipotireoza tokom trudnoće povećava rizik od komplikacija, uključujući prevremeni porođaj i malu porođajnu težinu djeteta.

Retke, ali ozbiljne komplikacije uključuju Hašimotov encefalitis, koji može izazvati neurološke smetnje, zbunjenost i napade, kao i miksedem, težak oblik hipotireoze koji može ugroziti život i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Ako duže vrijeme osjećate neobjašnjiv umor, primjećujete pojačano opadanje kose, suvu kožu, podbulost lica, promjene menstrualnog ciklusa ili povećanje tjelesne težine bez jasnog razloga, obratite se ljekaru. Ovi simptomi ne znače nužno da imate Hašimotov tireoiditis, ali mogu biti razlog za provjeru funkcije štitne žlijezde.

Dijagnoza se postavlja na osnovu pregleda i laboratorijskih nalaza. U zavisnosti od procjene ljekara, provjeravaju se hormoni štitne žlijezde i antitela povezana sa autoimunom upalom.

Liječenje zavisi od funkcije štitne žlijezde i izraženosti tegoba. Kada se razvije hipotireoza, najčešće se primjenjuje nadoknada hormona levotiroksinom.

Hašimotov tireoiditis ne može se jednostavno ukloniti, ali pravovremeno otkrivanje, praćenje i odgovarajuće liječenje pomažu u kontroli simptoma i smanjenju rizika od komplikacija.