Foto:Shutterstock
Tijelo funkcioniše prema unutrašnjem ritmu koji većina ljudi ne primjećuje svjesno. Temperatura raste i pada, hormoni se oslobađaju u predvidljivim talasima, apetit se javlja otprilike u isto vrijeme svakog dana.
Sve to prati cikluse od približno 24 sata koji su duboko povezani sa ljudskom biologijom. Taj sistem, poznat kao cirkadijalni ritam, upravlja mnogo više od samog spavanja.
Kada neko primijeti da ga boli glava tačno u podne, ili da ga bol budi svakog jutra između četiri i pet sati, intuitivno traži objašnjenje u stresu, ishrani ili lošem snu. Rijetko pomisli da postoji nešto preciznije od toga, nešto što ne može jednostavno da se objasni samo promjenom navika ili uzimanjem ljekova protiv bolova.
Metaanaliza iz 2023. godine ukazala je na povezanost između cirkadijalnog ritma i pojave određenih vrsta glavobolja. Istraživanje je obuhvatilo više studija o migreni i klaster glavoboljama u odnosu na cirkadijalne sisteme, a istraživači su posebnu pažnju posvetili dobu dana i godišnjem dobu u kojima se bol pojavljuje.
Rezultati su bili jasniji nego što se očekivalo. Kod dijela osoba sa migrenom napadi se češće javljaju u određeno doba dana, ali obrazac nije isti kod svih pacijenata.
Klaster glavobolje, koje su manje poznate ali znatno intenzivnije od migrene, već su bile poznate specijalistima kao stanje s izuzetno preciznim dnevnim ciklusom, ali izraženost te veze kod migrene bila je posebno zanimljiva istraživačima.
Hipotalamus kao centralna tačka
Jedan od ključnih djelova ovog procesa nalazi se u maloj, ali veoma aktivnoj strukturi duboko u mozgu. Hipotalamus reguliše spavanje, tjelesnu temperaturu i glad, i odavno je poznat kao koordinacioni centar osnovnih telesnih funkcija, ali njegova uloga u glavoboljama dugo nije bila dovoljno ispitana.
Prema istraživanjima, hipotalamus se aktivira na samom početku i migrene i klaster glavobolje, a budući da isti taj hipotalamus kontroliše i cirkadijalni ritam, istraživači smatraju da se ovi tipovi boli direktno oslanjaju na taj sistem. Veza između hipotalamusa, cirkadijalnog ritma i glavobolja još nije u potpunosti razjašnjena, ali istraživanja ukazuju na važnu ulogu hipotalamusa u ovim procesima.
Migrena može da traje i više dana ako se ne liječi, dok klaster glavobolje obično prolaze za 30 do 90 minuta, ali se mogu pojaviti i do osam puta unutar jednog dana. Klaster glavobolja javlja se u napadima koji traju ograničeno vrijeme, dok migrena može trajati od nekoliko sati do nekoliko dana.
Razlikuju se i po lokalizaciji: klaster bol zahvata jednu stranu glave, najčešće oko oka ili slepoočnice, dok migrena može da zahvati cio predio glave. I migrena i klaster glavobolja povezane su sa genetskim faktorima, ali se njihova genetska osnova razlikuje. Kod klaster glavobolja, čak se i pušenje povezuje sa većim rizikom, iako mehanizam te veze još nije potpuno razjašnjen.
Hormoni koji prate ritam
Istraživanje je ispitalo i vezu ovih glavobolja s hormonima koji su direktno povezani s cirkadijalnim sistemom. Melatonin, koji tijelo luči u tami i koji signalizira mozgu da je vrijeme za odmor, i kortizol, čiji nivoi prirodno rastu u ranim jutarnjim satima, oba su pod kontrolom istog unutrašnjeg sata koji reguliše i pojavu bola.
Kod osoba sa migrenom u nekim istraživanjima zabilježeni su niži nivoi melatonina, dok su kod klaster glavobolje takođe pronađene promjene povezane sa melatoninom. Ovi nalazi dodatno ukazuju na povezanost glavobolja i cirkadijalnog sistema.
Šta mijenja noćna smjena
Jedan od praktičnih uglova ovog istraživanja odnosi se na osobe koje rade u noćnoj smjeni. Rad noću remeti cirkadijalni ritam jer se tijelo drži budnim onda kada bi prirodno trebalo da spava, a svjetlost, temperatura i aktivnost mogu poremetiti signale unutrašnjem satu i doprinijeti njegovom narušavanju.
Proučavanje uticaja poremećenog cirkadijalnog ritma moglo bi doprinijeti razvoju novih pristupa prevenciji i liječenju glavobolja, što bi konkretno značilo terapije usmjerene ne samo na vrstu bola, već i na vrijeme u koje se bol pojavljuje i na spoljne faktore koji ga pokreću. Za ljude čiji je ritam trajno poremećen zbog prirode posla, to bi moglo da predstavlja suštinski drugačiji pristup od svega što trenutno postoji.
Kada je vrijeme za ljekara
Povremene glavobolje same po sebi ne moraju da znače ništa ozbiljno, ali problem nastaje kada postanu dio pravilnog obrasca, kada se promjene u intenzitetu ili učestalosti u odnosu na ono na šta je osoba navikla, ili kada prate simptome koji ranije nisu bili prisutni. Novu ili neuobičajenu glavobolju, naročito ako se prvi put javlja u kasnijem životnom dobu, treba procijeniti sa ljekarom, kao i bol koji se javlja nakon fizičkog napora, koji remeti san ili budi iz sna, koji progresivno jača ujutru ili koji prati poremećaj vida, govora, ravnoteže ili pamćenja.
Nagla i eksplozivna bol koja se razlikuje od svega što je osoba ranije doživjela, kao i glavobolje koje traju neuobičajeno dugo, zahtijevaju medicinsku procjenu.
Migrena se ne dijagnostikuje laboratorijskim testom niti jednim snimanjem. Postavlja se razgovorom između pacijenta i neurologa, što znači da precizan opis simptoma, uključujući vrijeme pojave, trajanje i faktore koji bol pojačavaju ili ublažavaju, ima direktan uticaj na tačnost dijagnoze. Istraživanja koja ukazuju na biološke mehanizme ovih stanja mogu pomoći pacijentima da bolje razumiju svoje simptome, iako se migrena ne može potvrditi snimanjem mozga.
Liječenje i preventiva
Ljekovi koji se koriste za ove vrste boli dijele se u dvije grupe – akutni, koji se uzimaju tokom napada sa ciljem da ga prekinu i skrate, i preventivni, koji se uzimaju redovno i smanjuju učestalost i intenzitet epizoda tokom vremena. Postoje terapije koje mogu uticati na san i ritam budnosti, ali je broj terapija koje direktno ciljaju cirkadijalni mehanizam i dalje ograničen.
Dublje razumijevanje uloge cirkadijalnog ritma moglo bi da vodi razvoju terapija koje ne ciljaju samo simptom već i momenat i okolnosti u kojima se simptom najčešće javlja, što bi za osobe koje decenijama žive s ovim tegobama moglo da znači suštinski manji broj napada i bolji kvalitet svakodnevnog života.
Za mnoge pacijente, saznanje da iza njihovog bola postoji biološki mehanizam koji se može pratiti i potencijalno predvidjeti već nešto mijenja samo po sebi. Razumijevanje bioloških mehanizama koji mogu biti povezani sa glavoboljama može pomoći pacijentima da bolje razumiju svoje simptome i mogućnosti liječenja.
Izvor:DAN
