Foto:PKCG
U organizaciji Privredne komore Crne Gore i projekta „Increasing the capacity of institutions
harmonising and implementing of EU acquis in the area of Competitiveness and
Innovation“,održan je još jedan u nizu seminara posvećenih konkurenciji, na temu "Efikasna
konkurencija – posebni izazovi na području državne pomoći".
Događaj je okupio vodeće stručnjake iz Crne Gore i država članica EU kako bi razgovarali o ključnim
izazovima u oblasti konkurencije i državne pomoći, sa posebnim fokusom na iskustva iz
pretpristupnih pregovora Hrvatske i njihov uticaj na realni sektor.
Naime, jedan od ključnih izazova u pregovorima, pored vladavine prava, jeste oblast konkurencije i
državne pomoći. Politika i pravo konkurencije imaju poseban značaj za tržišne aktere i nacionalnu
ekonomiju, a posebno zbog nedovoljnog poznavanja pravila i mogućnosti korišćenja državne
pomoći – od granica dozvoljenosti do sankcija u slučaju njihovog kršenja.
U pozdravnoj riječi, Slavica Pavlović, direktorica Sektora za udruženja u Privrednoj komori Crne
Gore, naglasila da je u poslednje vrijeme primjetno da postoji relativno slabo poznavanje oblasti
zaštite konkurencije, posebno u vezi sa državnom pomoći.
– Poglavlje 8 u procesu pregovaranja sa EU, koje se odnosi na konkurenciju, izuzetno je važno, ali
nam predstoji još puno posla u tom procesu. Nadam se da će ovaj seminar doprinijeti razjašnjenju
bar dijela dilema i pitanja, a Privredna komora Crne Gore će, kao i do sada, biti otvorena za sve
dodatne informacije i podršku u organizaciji narednih obuka – poručila je Pavlović.
Nebojša Jovović, direktor Agencije za zaštitu konkurencije naglasio je da je pitanje državnih
pomoći vrlo kompleksno, te da je ključna saradnja s Evropskom komisijom kako bi se zatvorilo
Poglavlje 8.
–Moramo sav fokus usmjeriti na državnu pomoć jer je to jedno od najtežih poglavlja u procesu
pristupanja EU, na što ukazuje činjenica da su Hrvati završili ovo poglavlje tek poslednje – kazao je
on.
Takođe, ukazao je da mnogi privrednici nisu ni svjesni da krše pravila zaštite konkurencije i da je
potrebno sprovesti obuke koje će ih osnažiti u prepoznavanju zabranjenih i restriktivnih
sporazuma. Posebno je istakao važnost obuke u vezi sa propisima koji regulišu ovu oblast, kao i
zaštitu malih privrednika.
Jovović je naglasio i značaj sektorskih analiza u ovoj oblasti, dodajući da je Agencija u poslednje
dvije godine uložila velike napore u širenje svijesti o pravilima konkurencije.
Andrej Plahutnjik, vođa projekta podrške institucijama u CG u pretpristupnim pregovorima,
istakao je da pred Crnom Gorom stoje značajni izazovi u harmonizaciji regulative i jačanju
institucionalnih kapaciteta. Govorio o ključnim izazovima u oblasti konkurencije, ističući da postoje
dva glavna faktora koja ograničavaju konkurenciju: država i tržišni akteri. Država to može činiti
putem različitih mehanizama kao što su ulazne barijere, diskriminacija, netransparentna dodela
ekskluzivnih prava, te politika državnih pomoći. Sa druge strane, učesnici na tržištu mogu uticati na
konkurenciju kroz ograničavajuće sporazume, zloupotrebu dominantnog položaja, kao i
koncentracije koje onemogućavaju efikasnu konkurenciju.
Takođe, naglašava on, izuzetno je važna kontrola državnih pomoći i koncentracija, jer imaju
potencijalne negativne efekte na konkurenciju, kao što su nelojalna konkurencija i damping, koji se
moraju pažljivo regulisati.
– Za zatvaranje poglavlja o konkurenciji, Crna Gora treba da završi zakonodavno usklađivanje sa
pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti. Takođe, potrebno je izgraditi adekvatan administrativni i
pravosudni kapacitet za antimonopolske kontrole, spajanja i kontrole državnih pomoći, kako bi
zemlja mogla efikasno primjenjivati konkurencijsku politiku. Pored toga, neophodno je prikazati
zadovoljavajuću evidenciju sprovođenja ovih politika – apostrofirao je Plahutnjik.
Govoreći o iskustvima Hrvatske u ovoj oblasti, Marijana Liszt, istaknuti ekspert za pravo
konkurencije I državnu pomoć, naglasila je da je kontrola državnih pomoći postala centralizovana
nakon pristupanja Evropskoj uniji, te da Evropska komisija preuzima ključnu ulogu u nadgledanju
dodjele državne pomoći. Istakla je i da su važni projekti od zajedničkog evropskog interesa (IPCEI)
postali ključni alat za unapređenje konkurentnosti i tranzicije ka zelenoj i digitalnoj ekonomiji.
Posebno je ukazala na izazove sa kojima se suočavao realni sektor, uključujući brodogradnju,
željeznicu i transport, koji su bili ključni za privredu Hrvatske tokom procesa pristupanja EU.
Liszt se takođe osvrnula na problematiku avio-saobraćaja, s posebnim fokusom na COVID mjere i
slučaj Alitalia/ITA, koje su pokazale složenost državnih pomoći u avio-sektoru i izazove sa kojima se
države suočavaju prilikom primjene tih mjera.
Apostrofirala je otvorena pitanja i mjerila koja su važna za zatvaranje poglavlja 8 – Konkurencija u
procesu pristupanja Crne Gore EU.
– Za Crnu Goru je izuzetno važno usklađivanja sa pravnom tekovinom EU u oblasti konkurencije i
državnih pomoći, kao i izgradnja institucionalnih kapaciteta kako bi se efikasno sprovela politika
konkurencije – istakla je ona.
Liszt je ukazala na potrebu za donošenjem novog Zakona o kontroli državnih pomoći, jačanjem
administrativnih i pravosudnih kapaciteta, te poboljšanjem rezultata u oblasti protivmonopolskih
pravila, koncentracija i državnih pomoći.
Učesnici su kroz dinamičnu diskusiju i razmjenu iskustava donijeli niz zaključaka i preporuka za
unapređenje regulatornog okvira i sprovođenje pravila konkurencije u Crnoj Gori, a ovaj seminar
još jednom je potvrdio značaj kontinuiranog dijaloga i razmjene znanja u cilju unapređenja
konkurentskog okruženja i jačanja ekonomske stabilnosti.
Autor:Radiotitograd.me
