Intervju sa Milošem Sekulićem, studentom iz Crne Gore, zasniva se na analizi ankete koja je sprovedena među studentima kako iz Crne Gore tako I inostranstva. Anketa je imala za cilj da ispita stavove i mišljenja studenata o različitim aspektima studiranja u Crnoj Gori I inostranstvu.
Cilj nam je da se dobiju dublji uvidi i lična iskustva koja mogu dodatno osvetliti rezultate ankete i ponuditi perspektive koje bi mogle biti od značaja za unapređenje obrazovnog sistema u Crnoj Gori.Motivacija za studiranje u Crnoj Gori:
Cilj nam je da se dobiju dublji uvidi i lična iskustva koja mogu dodatno osvetliti rezultate ankete i ponuditi perspektive koje bi mogle biti od značaja za unapređenje obrazovnog sistema u Crnoj Gori.Motivacija za studiranje u Crnoj Gori:
Mnogi studenti su naveli blizinu porodice, niže troškove i nemogućnost polaganja prijemnih ispita u inostranstvu kao razloge za studiranje u Crnoj Gori. Koje su bile tvoje glavne motivacije i misliš li da su one zajedničke među tvojim kolegama? Kako misliš da ove motivacije utiču na akademsko okruženje u Crnoj Gori?
Moja motivacija za studiranje u Crnoj Gori bila je prvenstveno zbog blizine porodice i nižih troškova života u poređenju s inostranstvom. Mislim da mnogi moji kolege razmišljaju slično – lakše je ostati u poznatoj sredini, gdje imamo podršku i osjećaj sigurnosti. Ova motivacija svakako utiče na akademsko okruženje jer većina nas bira studiranje ovdje iz praktičnih razloga, što može značiti da smo manje skloni istraživanju novih prilika i izazova u inostranstvu.
Izazovi sa kojima se suočavaju studenti:
Neki od najvećih izazova koji su istaknuti uključuju obavezno prisustvo, nedostatak informacija od strane profesora i uzak spektar oblasti za studiranje. Da li si se suočio sa sličnim izazovima tokom svojih studija? Kako misliš da bi se ovi problemi mogli riješiti kako bi se poboljšalo iskustvo studiranja?
Da, i ja sam se suočio sa sličnim izazovima. Obavezno prisustvo na predavanjima često zna biti opterećenje, pogotovo kada imamo druge obaveze ili prilike koje bi mogle biti korisne za naš razvoj. Takođe, nedostatak informacija od strane profesora može biti frustrirajući, jer nam često fali jasnoće o tome šta se od nas očekuje. Mislim da bi se ovi problemi mogli riješiti većom fleksibilnošću u organizaciji nastave i boljom komunikacijom između studenata i profesora.
Zajedništvo među studentima:
Da, i ja sam se suočio sa sličnim izazovima. Obavezno prisustvo na predavanjima često zna biti opterećenje, pogotovo kada imamo druge obaveze ili prilike koje bi mogle biti korisne za naš razvoj. Takođe, nedostatak informacija od strane profesora može biti frustrirajući, jer nam često fali jasnoće o tome šta se od nas očekuje. Mislim da bi se ovi problemi mogli riješiti većom fleksibilnošću u organizaciji nastave i boljom komunikacijom između studenata i profesora.
Zajedništvo među studentima:
Odgovori o atmosferi i osjećaju zajedništva među studentima su različiti, od “opuštene i vesele” do “slabe.” Kako bi ti opisao zajedništvo među studentima na svom fakultetu? Osjećaš li da postoji dovoljno podrške i solidarnosti među studentima, ili misliš da ima prostora za napredak?
Zajedništvo među studentima na mom fakultetu varira – ponekad je osjećaj solidarnosti i podrške jak, dok u drugim situacijama može biti manjak zajedništva. Ipak, mislim da ima prostora za napredak, posebno kada je riječ o stvaranju više prilika za zajedničke aktivnosti i projekte izvan formalnog akademskog okvira.
Zajedništvo među studentima na mom fakultetu varira – ponekad je osjećaj solidarnosti i podrške jak, dok u drugim situacijama može biti manjak zajedništva. Ipak, mislim da ima prostora za napredak, posebno kada je riječ o stvaranju više prilika za zajedničke aktivnosti i projekte izvan formalnog akademskog okvira.
Uključenost u studentske organizacije:
Anketa pokazuje da 96,4% studenata nije aktivno u studentskim organizacijama ili udruženjima. Da li si ti uključen u neke vannastavne aktivnosti? Ako ne, šta misliš da odvraća studente od učešća i kako bi se angažman mogao poboljšati?
Nisam aktivno uključen u studentske organizacije, i mislim da je to slučaj kod većine studenata. Razlozi za to su vjerovatno nedostatak vremena i osjećaj da te organizacije možda ne nude dovoljno konkretnih benefita. Da bi se ovo promijenilo, mislim da bi trebalo bolje promovisati prednosti učestvovanja u studentskim organizacijama i pokazati studentima kako im te aktivnosti mogu pomoći, ne samo u akademskom smislu, već i u ličnom razvoju i budućoj karijeri.
Prilagođenost nastavnih materijala:
Nisam aktivno uključen u studentske organizacije, i mislim da je to slučaj kod većine studenata. Razlozi za to su vjerovatno nedostatak vremena i osjećaj da te organizacije možda ne nude dovoljno konkretnih benefita. Da bi se ovo promijenilo, mislim da bi trebalo bolje promovisati prednosti učestvovanja u studentskim organizacijama i pokazati studentima kako im te aktivnosti mogu pomoći, ne samo u akademskom smislu, već i u ličnom razvoju i budućoj karijeri.
Prilagođenost nastavnih materijala:
Anketa pokazuje da 57,1% studenata smatra da nastavni materijali nisu dovoljno prilagođeni zahtjevima tržišta rada. Da li se slažeš sa ovim stavom? Možeš li podijeliti svoja lična iskustva ili primjere gdje je nastavni program ispunio ili nije ispunio ove zahtjeve?
Slažem se da nastavni materijali često nisu dovoljno prilagođeni zahtjevima tržišta rada. Na fakultetu se često fokusiramo na teorijske aspekte, ali fali nam više praktičnih znanja koja bi nam pomogla da se bolje pripremimo za izazove na poslu. Na primjer, bilo bi korisno da imamo više prilike za rad na projektima ili da se više pažnje posveti razvijanju vještina koje su trenutno tražene na tržištu kroz praksu u kompanijama.
Slažem se da nastavni materijali često nisu dovoljno prilagođeni zahtjevima tržišta rada. Na fakultetu se često fokusiramo na teorijske aspekte, ali fali nam više praktičnih znanja koja bi nam pomogla da se bolje pripremimo za izazove na poslu. Na primjer, bilo bi korisno da imamo više prilike za rad na projektima ili da se više pažnje posveti razvijanju vještina koje su trenutno tražene na tržištu kroz praksu u kompanijama.
Planovi nakon završetka studija:
Velika većina, tačnije 96,4% ispitanika, planira da nastavi dalje obrazovanje, prvenstveno na master nivou. Koji su tvoji planovi nakon završetka studija? Da li smatraš da akademsko okruženje u Crnoj Gori pruža dovoljnu podršku ovim aspiracijama, ili studenti osjećaju potrebu da odu u inostranstvo radi kvalitetnijeg obrazovanja?
Procenat od 96,4% koji navodi da većina studenata planira nastaviti obrazovanje na master nivou zvuči visok. Fakultet koji ja studiram zahtjeva više obrazovanje za postizanje profesionalnih ciljeva i da mi pruži bolje šanse na tržištu rada.
Autorka: Tomasević K./radiotitograd.me
