Foto:Shutterstock
U novijim istraživanjima o prehrani sve se više naglašava da uspjeh u mršavljenju ne zavisi isključivo od izbora namirnica ili brojanja kalorija, već i od načina na koji ljudi doživljavaju hranu dok je konzumiraju.
Stručnjaci ističu da osjećaj zadovoljstva tokom jela može imati ključnu ulogu u regulaciji unosa hrane, jer osobe koje jedu sporije i svjesnije češće ranije prepoznaju sitost i rjeđe se prejedaju.
Naučnici objašnjavaju da hrana aktivira centre zadovoljstva u mozgu, zbog čega potpuno uskraćivanje omiljenih namirnica može imati suprotan efekat.
Istraživanja ukazuju na ideju da, kako bismo održali zdraviju težinu, ne bismo trebali da se fokusiramo samo na ono što jedemo – već i na naš način razmišljanja o hrani. U stvari, postoje zdravstvene koristi od pronalaženja zadovoljstva u jedenju, upravo zato što očekivanje od onoga što smo pojeli oblikuje koliko smo gladni.
U sada već dobro poznatom eksperimentu objavljenom prije 15 godina, grupa naučnika je otkrila da ono što vjerujemo da jedemo može uticati na to kako naše tijelo reaguje.
Tim koji je predvodila Alia Crum, psihologinja sa Univerziteta Stanford u SAD-u, pokazao je da se, ako su učesnici vjerovali da jedu dekadentni visokokalorični milkshake, hormonski odgovor njihovog tijela razlikovao ovisno o tome šta su vjerovali da konzumiraju, a ne koliko su kalorija zapravo konzumirali.
Učesnicima je dat potpuno isti milkshake, ali im je ili rečeno da je zdrav i da ima samo 140 kalorija ili da je to “ukusni” milkshake od 620 kalorija. U stvarnosti, imao je samo 380 kalorija. Kada su učesnici vjerovali da piju “ukusni” šejk, iskusili su znatno nagliji pad hormona gladi grelina, koji stimuliše apetit i ima tendenciju da raste kada smo gladni, a pada kada smo siti. Međutim, kada im je rečeno da piju zdravi šejk, pad grelina je bio manji.
Ovo je otkrilo da su njihov način razmišljanja i očekivanja o hrani promijenili način na koji je njihovo tijelo reagiralo.
Kada je prehrana previše restriktivna ili jednolična, smanjuje se osjećaj užitka, a istovremeno raste želja za takozvanom zabranjenom hranom, što često vodi do kasnijeg prejedanja i odustajanja od dijete.
Zbog toga sve više stručnjaka dovodi u pitanje efikasnost strogih dijeta na duži rok. Takvi režimi prehrane često povećavaju osjećaj frustracije i žudnje, što ih čini teško održivim.
Umjesto toga, preporučuje se uravnoteženiji pristup koji uključuje raznovrsnu ishranu i povremeno konzumiranje omiljenih jela u umjerenim količinama.
Posebna pažnja posvećuje se konceptu svjesnog jedenja, koji podrazumijeva sporije konzumiranje hrane, fokusiranje na ukus, miris i teksturu, te obraćanje pažnje na signale gladi i sitosti. Ovakav pristup može pomoći ljudima da prirodno smanje unos kalorija bez osjećaja uskraćenosti.
Izvor:DAN
