Više od 450 podržanih projekata, vrijednih preko dva miliona eura, najbolji su dokaz da javna kulturna politika daje rezultate, dok zakonodavne reforme posebno priprema novog Zakona o kulturi potvrđuje zrelost države da mijenja pravni okvir onda kada postojeće norme više ne odgovaraju razvoju društva, a Crnu Goru pozicionira kao ravnopravnog učesnika evropskog kulturnog prostora
To je poručila ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović na događaju Ministarstva kulture i medija posvećenom prezentaciji rezultata konkursa.
„Javna kulturna politika svoju svrhu ostvaruje onda kada rezultate vidimo u stvarnom kulturnom životu“, poručila je ministarka.
Prema njenim riječima, kultura je oblast koja povezuje ljude, podstiče razumijevanje i gradi osjećaj zajedništva, dok država ima obavezu da stvara odgovarajući pravni i finansijski okvir za rad umjetnika i kulturnih djelatnika.
„Ministarstvo ima jasne politike, stvara zakonodavni okvir i obezbjeđuje finansijsku podršku kako bi umjetnici i kulturni poslenici imali bolje uslove za stvaranje“, rekla je Vujović.
Ona je naglasila da podaci o podržanim projektima pokazuju snagu savremenog crnogorskog stvaralaštva, ali i spremnost institucija da tom stvaralaštvu pruže konkretnu podršku.
„Kultura nije trošak, već ulaganje u budućnost“, istakla je Vujović.
Ona je podjsetila da je kroz konkurse za kulturno-umjetničko stvaralaštvo, kreativne industrije i programsku liniju namijenjenu djeci i mladima podržano je više od 450 projekata, za koje je opredijeljeno preko dva miliona eura.
„Na konkursu za stvaralaštvo podržan je 361 projekat u vrijednosti od 1,74 miliona eura“, kazala je Vujović.
Prema njenim riječima podrška je obuhvatila projekte iz oblasti likovne umjetnosti, muzike, pozorišta, književnosti, festivala i manifestacija, kao i programe usmjerene na razvoj kulture na sjeveru Crne Gore.
„Posebno raduje činjenica da je podrška obuhvatila veliki broj autora, umjetničkih kolektiva, institucija i organizatora kulturnih programa“, navela je Vujović.
Govoreći o likovnoj umjetnosti, ona je ukazala na značajan rast sredstava koja su opredijeljena za projekte u toj oblasti.
„U 2025. godini podržali smo projekte likovne umjetnosti u iznosu od 128.980 eura, dok ove godine podrška iznosi 189.750 eura“, rekla je Vujović.
Kao primjer kvalitetnog povezivanja kulturnih ustanova, izdvojila je saradnju JU „Grad teatar“ Budva i Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ na predstavi „Kjara Zorzi“, prema tekstu Ljubomira Đurkovića, u režiji Ane Vukotić.
„Ovakve koprodukcije upravo su ono što želimo da podstičemo da se naše institucije povezuju i sarađuju“, poručila je ministarka.
Ukazala je da he poseban segment podrške Ministarstva usmjeren na djecu i mlade, kako bi im se omogućili veći prostor za stvaranje, afirmaciju i profesionalni razvoj.
„Kroz program ‘Kultura mladih – snaga umjetnosti’ podržano je 57 projekata sa više od 229 hiljada eura“, navela je Vujović.
Ona je ocijenila da je ulaganje u mlade stvaraoce važno za dugoročni razvoj kulturne scene i stvaranje novih generacija umjetnika i kulturnih profesionalaca.
„Želimo da mladima omogućimo prostor za kreativnost, afirmaciju i profesionalni razvoj“, rekla je ministarka.
Ministarstvo kulture i medija, kako je kazala, nastavlja i snažnu podršku zaštiti i očuvanju kulturne baštine.
„Za Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2026. godinu opredijeljeno je 769 hiljada eura za 54 projekta. Kulturna baština nije samo svjedočanstvo prošlosti, već važan dio identiteta i budućnosti Crne Gore“, poručila je ministarka.
Podsjetila je da je u okviru obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, Ministarstvo kulture i medija sprovelo konkurs za izbor originalne muzičke kompozicije.
„Na konkursu je izabrana pjesma ‘Kamene ruke’, autora Boža Bulatovića i Igora Perovića“, kazala je Vujović.
Ona je najavila da će uskoro biti promovisan i muzički spot za izabranu kompoziciju.
Govoreći o kreativnim industrijama, Vujović je istakla da ta oblast zauzima sve značajnije mjesto u savremenim evropskim kulturnim politikama.
„Kreativne industrije povezuju umjetnost, tehnologiju, inovacije i preduzetništvo“, naglasila je ministarka.
Na konkursu za razvoj kreativnih industrija podržano je 38 projekata sa ukupno 400 hiljada eura.
„Podržani su projekti iz oblasti digitalnih umjetnosti, dizajna, kreativnog zanatstva, arhitekture i razvoja digitalnih proizvoda“, rekla je Vujović.
Posebna pažnja, kako je kazala, posvećena je podršci ženskom preduzetništvu u okviru kreativnih industrija.
„Podržana su 24 projekta ženskog preduzetništva, u vrijednosti od gotovo 225 hiljada eura“, navela je ministarka.
Pored konkursne podrške, Ministarstvo kulture i medija priprema i strateški dokument koji treba da usmjeri dalji razvoj te oblasti.
„U toku je izrada Plana razvoja kreativnih industrija Crne Gore za period 2026–2030“, kazala je Vujović.
Ona je podsjetila i na aktivnosti sprovedene tokom crnogorskog predsjedavanja Berlinskim procesom.
„Organizovali smo Ministarski forum o kreativnoj ekonomiji, nastavljajući put koji smo prošle godine započeli u Kotoru, usvajanjem Zajedničke deklaracija ministara kulture Zapadnog Balkana o razvoju kreativne ekonomije regiona“, rekla je Vujović.
„Naš cilj je da kreativnu ekonomiju razvijamo kroz regionalnu saradnju, razmjenu znanja i zajedničke inicijative“, poručila je Vujović.
Govoreći o najznačajnijim uspjesima Vujović je izdvojila učešće Crne Gore na 61. Venecijanskom bijenalu savremene umjetnosti.
„Crnu Goru predstavljao je umjetnik Siniša Radulović sa projektom ‘Out of the Blue, I’m Swept Away’, uz kustoski koncept dr Svetlane Racanović“, kazala je ministarka.
Prema njenim riječima, predstavljanje u Veneciji potvrdilo je kvalitet i relevantnost savremene umjetničke scene Crne Gore.
„Rad Siniše Radulovića privukao je pažnju stručne i međunarodne publike“, rekla je Vujović.
Ona je ocijenila da crnogorski umjetnici svojim idejama, inovativnošću i autentičnim pristupom mogu biti ravnopravno prisutni na najvažnijim međunarodnim umjetničkim platformama.
„Crnogorski umjetnici mogu zauzeti značajno mjesto na najvažnijim svjetskim umjetničkim platformama“, istakla je ministarka.
Vujović je najavila i reformu zakonodavnog okvira u oblasti kulture, podsjećajući da je važeći Zakon o kulturi donesen 2008. godine.
„Država svoju zrelost pokazuje i sposobnošću da mijenja sopstveni pravni okvir onda kada postojeće norme više ne odgovaraju razvoju društva“, poručila je ministarka.
Pojasnila je da su od donošenja postojećeg zakona promijenjeni načini produkcije i distribucije kulturnih sadržaja, razvijeni novi modeli rada, a da su kreativne industrije dobile znatno važniju ulogu.
Ministarka je istakla da je, nakon izmjena zakona o pozorišnoj djelatnosti, kinematografiji i zaštiti kulturnih dobara, Ministarstvo kulture i medija otvorilo proces pripreme novog Zakona o kulturi.
„Zakon o kulturi iz 2008. godine nastao je u drugačijem institucionalnom i društvenom trenutku.Nacrt zakona smo pripremili i uskoro ćemo ga predstaviti kulturnom sektoru. Ovaj proces mora biti zasnovan na iskustvu onih koji kulturu stvaraju i koji najbolje poznaju način na koji sistem funkcioniše u praksi“, kazala je Vujović.
Sugestije umjetnika, stručnjaka, institucija i organizacija biće, kako je navela, važne za oblikovanje kvalitetnih zakonskih rješenja.
„Vaše sugestije, stručna znanja i praktična iskustva važni su za kvalitet rješenja koja ćemo zajedno oblikovati“, rekla je ministarka.
Govoreći o evropskim integracijama, Vujović je poručila da kultura nije sporedna tema na evropskom putu Crne Gore.
„Crna Gora ima šta da ponudi Evropi, stvaralaštvo, baštinu i umjetnike koji već rade po evropskim standardima“, istakla je Vujović.
Ona je kazala da kulturne vrijednosti i stvaralački potencijal Crne Gore nijesu nešto što tek treba dokazivati.
„To nije nešto što tek treba da dokazujemo, to je činjenica“, poručila je Vujović.
Crnoj Gori se, prema njenim riječima, otvaraju nove mogućnosti učešća u kreiranju budućih evropskih kulturnih politika.
„Otvaraju nam se perspektive kroz programe Kulturni kompas i Agora, koji proširuju podršku dalje od kulture, na širi društveni prostor“, rekla je ministarka.
Vujović je podsjetila i na Zajedničku deklaraciju o kulturi, potpisanu u Briselu, kojom je kultura prepoznata kao jedan od stubova evropskog zajedništva.
„Kultura je zvanično prepoznata kao stub i kohezioni faktor evropskih naroda“, kazala je ona.
Na kraju je poručila da kulturna politika treba da doprinese približavanju Crne Gore Evropi, ali i kvalitetnijem životu svih građana.
„Na nama je da svojim radom Evropu činimo bližom, a Crnu Goru ljepšim, inkluzivnijim i kreativnijim mjestom za život“, zaključila Vujović.
Generalni direktor Direktorata za kreativne industrije u Ministarstvu kulture i medija, Marko Gošović, kazao je da konkurs za razvoj kreativnih industrija bilježi kontinuiran rast interesovanja i podrške, a da u tom resoru planiraju da cjelokupni sektor bude predstavljeni kroz jedinstven i prepoznatljiv brend i komunikacioni okvir.
“Ove godine od 99 prijavljenih projekata podržano je 38. Kada je 2018. godine raspisan prvi konkurs, budžet je iznosio 50 hiljada eura, dok danas imamo budžet od 400 hiljada eura“, istakao je Gošović.
Rast budžeta, prema njegovim riječima, prati i sve veći broj prijava, kao i izraženije interesovanje za sektor kreativnih industrija.
„Možemo da kažemo da ta linija ide uzlazno i da tržište kreativnih industrija bilježi sve veće interesovanje“, poručio je Gošović.
Podsjetio je da je od 2018. do 2026. godine podržano gotovo 200 projekata, za koje je opredijeljeno oko 1,6 miliona eura.
„Nadamo se da će, kako se tržište bude razvijalo i ekonomija rasla, konkurs svake godine imati još više sredstava i još više prijava“, rekao je Gošović.
On je ocijenio da povećanje podrške treba da omogući finansiranje većeg broja kvalitetnih projekata i dodatno ojača domaći kreativni sektor.
„U okviru Ministarstva formirali smo radnu grupu koja se bavi razvojem kreativnih industrija u Crnoj Gori“, kazao je Gošović.
Ukazao je da Radna grupa priprema Plan razvoja kreativnih industrija, koji bi trebalo da definiše naredne korake u razvoju i promociji sektora.
„U okviru tog plana predviđena je i izrada novog nacionalnog brenda“, naveo je Gošović.
Prema njegovim riječima cilj je da projekti, dobitnici konkursa i cjelokupan sektor budu predstavljeni kroz jedinstven i prepoznatljiv komunikacioni okvir.
„Želimo objedinjeni brend pod kojim ćemo promovisati naše aplikante i uspostaviti jedinstvenu strukturu za promociju cijelog sektora“, zaključio je Gošović.
Osnivač studija „Archangel Enterprises Rade Vukčević istakao je da je podrška Ministarstva kulture i medija bila presudna za razvoj projekta studija jer je omogućila nezavisnost u radu, očuvanje autorske vizije i izlazak na globalno tržište bez oslanjanja na strane izdavače i korporativne investitore.
„U našem slučaju ova podrška bila je presudna“, kazao je Vukšević, ističući da razvoj videoigara i drugih digitalnih sadržaja zahtijeva značajna finansijska sredstva već u početnim fazama projekta.
Prema njegovim riječima, mali kreativni timovi veoma brzo se suočavaju sa potrebom da zavise od stranih distributera, izdavača i investitora kako bi svoje proizvode plasirali na međunarodno tržište.
„Kada stvarate moderan i digitalan oblik umjetnosti, brzo shvatite da izlazak na globalno tržište podrazumijeva oslanjanje na strane distributere i izdavače“, rekao je Vukčević
On je naglasio da državna podrška posebno znači timovima koji nemaju veliki sopstveni kapital, jer im omogućava da projekte razvijaju samostalno i u skladu sa prvobitnom kreativnom idejom.
„Takva pomoć osigurava nam nezavisnost. Ideja koju plasiramo ostaje nekompromitovana, a vizija ostaje upravo onakva kakvom smo je zamislili“, poručio je Vukčević.
Podrška je, kako je naveo, predstavljala neophodan vjetar u leđa da projekat bude pokrenut bez potrebe da se već na samom početku traži novac od korporativnih partnera koji bi mogli da utiču na njegov kreativni pravac.
„Važno je da prvi koraci ne moraju odmah da budu potraga za novcem od nekoga ko bi u projekat ušao prvenstveno zbog korporativnog interesa“, kazao je Vukčević.
Studio „Archangel Enterprises“ bavi se proizvodnjom videoigara i drugih multimedijalnih sadržaja, a cilj njegovih projekata je da crnogorski identitet predstavi globalnoj publici kroz savremene digitalne forme.
„Ovo je jedinstvena prilika da Crna Gora pokaže svoj identitet na globalnom nivou kroz umjetnost koja je danas tržišno dominantna“, istakao je Vukčević.
„Često našu državu predstavljamo kroz ljepotu Kotora, njeguški sir, dobro vino ili crmničku rakiju, ali nema razloga da svoj identitet ne plasiramo i kroz kreativne industrije“, rekao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, videoigre predstavljaju jedan od najvećih savremenih kreativnih i ekonomskih sektora, sa publikom koja obuhvata milione ljudi širom svijeta.
„Svijet videoigara je ogroman, i finansijski i po broju ljudi koji su za njega zainteresovani, a mi tek počinjemo ozbiljnije da mu se obraćamo“, kazao je Vukčević.
On smatra da Crna Gora ima veliki potencijal da svoje istorijske teme, lokalne priče, anegdote i motive iz savremenog urbanog života pretoči u videoigre i druge digitalne sadržaje.
„Sve naše priče, od istorijskih tema i lokalnih anegdota do urbane, betonske poezije Bloka 5, mogu postati dio svijeta videoigara“, poručio je Vukčević
Na taj način, kako je zaključio, moguće je izgraditi autentičan crnogorski digitalni univerzum, koji bi domaće priče i motive približio međunarodnoj publici.
