Vrućine i trudnoća: Zašto su visoke temperature rizik za majku i bebu

Tokom trudnoće, tijelo prolazi kroz fiziološke promjene koje otežavaju prirodnu termoregulaciju, čineći visoke temperature ne samo neprijatnim, već i potencijalno opasnim po majku i bebu.

Povećana tjelesna masa, ubrzan metabolizam i povećan volumen krvi dodatno opterećuju organizam trudnice. Zbog toga se tijelo teže hladi znojenjem, pa do pregrijavanja (hipertermije) dolazi znatno brže nego inače.

Dehidracija i pad pritiska: Vrućine podstiču pojačano znojenje, što dovodi do gubitka tečnosti i elektrolita. Kod trudnica to uzrokuje vrtoglavicu, mučninu i pad krvnog pritiska, čime se smanjuje optimalan protok krvi do posteljice.

Rizik od prevremenog porođaja: Istraživanja pokazuju da dugotrajna izloženost visokim temperaturama može stimulirati lučenje hormona oksitocina i stresa, što povećava rizik od rane pojave kontrakcija i prevremenog porođaja.

Toplotni udar i pregrijavanje ploda: Povišena tjelesna temperatura majke (iznad 38,5 °C) u ranim fazama trudnoće može uticati na razvoj fetusa, dok u kasnijim fazama dovodi do toplotne iscrpljenosti majke.

Otoci i vaskularne smetnje: Visoke temperature šire krvne sudove, što uzrokuje dodatno zadržavanje vode, najčešće u stopalima, zglobovima i šakama.

Ljekari apeluju na trudnice da primjenjuju preventivne mjere kako bi smanjile uticaj vrućina na organizam:

– Izbjegavanje sunca: Ne izlaziti na otvoreno u periodu od 10 do 17 sati.

– Unos tečnosti: Piti najmanje 2 do 2,5 litra vode dnevno, uz izbjegavanje zaslađenih i kofeinskih napitaka.

– Adekvatna prehrana i odjeća: Konzumirati lagane obroke bogate voćem i povrćem te nositi prirodne, prozračne materijale i šešir.

– Rashlađivanje prostora: Boraviti u klimatizovanim prostorijama, pazeći da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bude veća od 7 do 8 stepeni.

Pri pojavi simptoma poput jake vrtoglavice, ekstremne malaksalosti, glavobolje ili ranih kontrakcija, neophodno je odmah potražiti medicinsku pomoć.