U eri digitalizacije, gdje se svakodnevni život sve više odvija online – od obrazovanja, poslovanja, informisanja do socijalnih kontakata – postavlja se važno pitanje: da li je digitalni svijet pristupačan za sve građane? Za osobe sa invaliditetom, tehnologija ima potencijal da postane ključni alat za ravnopravno učešće u društvu, ali samo ako se koristi na pravi način.
Za mnoge osobe sa invaliditetom, digitalni alati nisu luksuz, već nužnost. Softveri za čitanje ekrana, aplikacije za komunikaciju, pametni uređaji i različite platforme omogućavaju pristup informacijama, obrazovanju i tržištu rada. Međutim, tehnologija može biti alat inkluzije samo ako je pristupačna.
Pozitivni pomaci: ReadSpeaker u Crnoj Gori
Iako Crna Gora još uvijek kaska za globalnim trendovima u oblasti digitalne pristupačnosti, u posljednje vrijeme bilježe se pozitivni koraci. Na pojedinim portalima uveden je alat ReadSpeaker, koji omogućava osobama sa oštećenjem vida da jednostavno slušaju tekstove objavljene na internet stranicama.
Milica, mlada osoba sa oštećenjem vida, ističe koliko ovakve inovacije znače u svakodnevnom životu:
“ReadSpeaker mi omogućava da ravnopravno pratim vijesti i edukativni sadržaj bez potrebe za dodatnim softverima. Ipak, bilo bi važno da ovaj alat postane standard, a ne izuzetak na nekoliko portala.”
Tehnologija postoji – svijest nedostaje
Iako tehnološka rješenja postoje, mnoge institucije, kompanije i mediji i dalje zaboravljaju na obavezu digitalne inkluzije. Marko Petrović, IT stručnjak, objašnjava:
“Većina web stranica i aplikacija u Crnoj Gori nije dizajnirana po principima pristupačnosti. To nije tehnički problem, već nedostatak svijesti i znanja. Postoje jasna pravila i alati koji omogućavaju da digitalni sadržaji budu dostupni svima.”
Foto: Canva
Šta su WCAG standardi i zašto su važni?
Na globalnom nivou, pristupačnost digitalnog sadržaja definišu WCAG (Web Content Accessibility Guidelines) – međunarodni standardi razvijeni od strane W3C organizacije. Ove smjernice određuju kako web stranice, aplikacije i digitalni dokumenti treba da budu prilagođeni osobama sa različitim vrstama invaliditeta.
WCAG standardi se zasnivaju na četiri osnovna principa:
- Perceptibilnost
- Operabilnost
- Razumljivost
- Robustnost
Trenutno su na snazi verzije WCAG 2.1 i 2.2, koje dodatno proširuju pristupačnost za korisnike sa kognitivnim i motoričkim poteškoćama.
Mnoge zemlje su već uvele zakonsku obavezu poštovanja ovih standarda:
- EU direktiva obavezuje sve javne institucije da primjenjuju WCAG.
- SAD kroz zakon Section 508 zahtijeva pristupačnost digitalnih sadržaja federalnih agencija.
- Kanada, Australija, Norveška i Velika Britanija takođe imaju razvijene zakonske okvire.
Foto: Canva
Gdje je Crna Gora?
U Crnoj Gori još uvijek ne postoji zakonska regulativa koja bi obavezala javni i privatni sektor da poštuje WCAG standarde. Pristupačnost digitalnog prostora ostaje prepuštena inicijativi pojedinaca ili rijetkih organizacija koje prepoznaju važnost inkluzije.
Projekat „Kad tišina progovori“ stavlja fokus upravo na ovu temu, ukazujući da prava osoba sa invaliditetom ne prestaju kada uđu u digitalni svijet – već da tamo često nailaze na nove, nevidljive barijere.
Vrijeme je za digitalnu ravnopravnost
Digitalna pristupačnost nije tehnički dodatak – to je osnovno ljudsko pravo. Bez pristupa informacijama, osobama sa invaliditetom uskraćeno je ravnopravno učešće u obrazovanju, zapošljavanju, kulturi i svakodnevnom životu.
Zato je krajnje vrijeme da Crna Gora slijedi primjer razvijenih zemalja i uvede obaveznu primjenu WCAG standarda za sve javne institucije, medije i digitalne servise.
Jer tehnologija ima snagu da ruši barijere – ali samo ako društvo odluči da ih više ne postavlja.
Klik mora biti jednak za sve.
Projekat “Kad tišina progovori” realizuje se uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore. Cilj projekta je da istakne izazove s kojima se suočavaju djeca i mladi sa poteškoćama u razvoju i invaliditetom, s posebnim fokusom na njihov razvoj, obrazovanje i svakodnevni život.
Autor: Bulatović L./radiotitograd.me
