Foto:Pixabay
Sudijama, državnim tužiocima i nosiocima ustavnosudskih funkcija od naredne godine mogli bi biti povećani koeficijenti za obračun zarada za 30 odsto, a uz to će prvi put posebnim zakonom biti uređena njihova prava na dodatke, stanarine, službene stanove, životno osiguranje, jubilarne nagrade i druga primanja. To je predviđeno Predlogom zakona o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije, koji je Vlada uputila Skupštini na usvajanje po hitnom postupku. Primjena zakona planirana je od 1. januara 2027. godine.
U obrazloženju se navodi da je donošenje posebnog zakona neophodno kako bi se trajno uredio finansijski položaj nosilaca pravosudnih funkcija i ojačala njihova nezavisnost.
„Donošenje Zakona o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije je potrebno radi jačanja nezavisnosti sudija, državnih tužilaca i sudija Ustavnog suda, a sve u cilju poboljšanja njihovog materijalnog položaja“, navodi se u obrazloženju Predloga.
Iz Vlade podsjećaju da je povećanje zarada kroz dodatak od 30 odsto uvedeno kao privremeno rješenje, koje važi do kraja 2026. godine, dok bi novim zakonom to pitanje bilo trajno riješeno.
„Predlogom zakona se predviđa uvećanje koeficijenata za obračun zarada sudijama i državnim tužiocima za 30 odsto. Povećanje je već predviđeno kao prelazno rješenje kroz dodatak na funkciju od 30 odsto od septembra 2024. godine“, piše u dokumentu.
Zakonom je predviđeno da se zarada sastoji od osnovne zarade, posebnog dijela koji obuhvata naknadu za topli obrok i regres, kao i dodataka na osnovnu zaradu. Osnovna zarada obračunavaće se množenjem koeficijenta platnog razreda sa obračunskom vrijednošću koeficijenta, koja će iznositi jednu jedanaestinu prosječne neto zarade u Crnoj Gori iz prethodne godine.
Nosioci pravosudnih funkcija biće raspoređeni u devet platnih razreda. Najveći koeficijent – 33,72 – predviđen je za predsjednika Vrhovnog suda, predsjednika Ustavnog suda i Vrhovnog državnog tužioca, dok će sudije osnovnih sudova i državni tužioci u osnovnim tužilaštvima imati koeficijent 20,23.
Predlogom zakona predviđen je niz dodataka na zaradu. Osim dodatka po osnovu radnog staža, propisani su dodaci za noćni rad, rad praznicima, prekovremeni rad, dežurstva i pripravnost, kao i specijalni dodatak za sudije i tužioce koji rade na predmetima organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca, terorizma i ratnih zločina. Taj dodatak može iznositi do 80 odsto osnovne zarade.
Osim toga predviđen je dodatak od 10 do 50 odsto osnovne zarade za sudije i tužioce koji rade u sudovima ili tužilaštvima u kojima nedostaje više od deset odsto nosilaca funkcija ili je značajno povećan obim posla.
Novina je i mogućnost nagrađivanja za izuzetne rezultate rada. Dodatak može iznositi do 30 odsto osnovne zarade, odobravati se najviše četiri mjeseca godišnje, a ostvariti ga može najviše petina nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija.
Zakonom su detaljno uređena i druga prava. Sudije i tužioci koji rade van mjesta prebivališta moći će da ostvare pravo na naknadu troškova prevoza, a ukoliko rade na udaljenosti većoj od 50 kilometara od mjesta stanovanja, imaće pravo na službeni stan ili naknadu stanarine, troškove prevoza za posjetu porodici dva puta mjesečno, kao i naknadu za odvojeni život.
Predviđeno je i pravo na životno osiguranje, kao i duži godišnji odmor koji, u zavisnosti od radnog staža i drugih okolnosti, može biti dodatno uvećan. Plaćeno odsustvo predviđeno je, između ostalog, za sklapanje braka, rođenje djeteta, odbranu magistarskog ili doktorskog rada, dobrovoljno davanje krvi i druge životne situacije.
Nosioci pravosudnih funkcija imaće pravo i na uvećanje zarade po osnovu naučnog zvanja, jubilarne nagrade za deset, 20, 30 i 40 godina rada, jednokratne pomoći u slučaju bolesti ili elementarnih nepogoda, kao i pomoći porodici u slučaju smrti ili potrebe za nabavkom medicinskih pomagala.
Predlogom je uređeno i pitanje odlaska u penziju. Pravo na starosnu penziju sticaće se sa navršenih 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, uz propisane izuzetke, dok je za odlazak u penziju predviđena otpremnina u visini dvije posljednje neto zarade.
U obrazloženju se ističe da će zakon doprinijeti većoj nezavisnosti pravosuđa i ispunjavanju međunarodnih preporuka.
„Donošenjem ovog zakona ostvaruje se cilj uspostavljanja trajnog i sistemski uređenog okvira za utvrđivanje zarada i drugih prava nosilaca pravosudnih funkcija. Na taj način jača se nezavisnost i efikasnost pravosuđa, doprinosi podsticanju kvalitetnog stručnog kadra u pravosudnom sistemu i obezbjeđuje veći nivo pravne sigurnosti“, navodi se u obrazloženju.
Primjena zakona zahtijevaće i dodatna izdvajanja iz državnog budžeta. Prema procjenama iz dokumentacije, za njegovo sprovođenje biće potrebno obezbijediti više od 3,43 miliona eura dodatnih sredstava godišnje, od čega oko 2,47 miliona eura za Sudski savjet, oko 654 hiljade eura za Tužilački savjet i više od 310 hiljada eura za Ustavni sud.
Vlada je predložila da Skupština zakon usvoji po hitnom postupku, navodeći da je njegovo donošenje neophodno radi ispunjavanja završnih mjerila u okviru pregovaračkog Poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava.
Na Nacrt zakona stigle primjedbe pet učesnika
Ministarstvo pravde okončalo je javnu raspravu o Nacrtu zakona o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije, koja je trajala 20 dana. Tokom rasprave primjedbe, predloge i sugestije dostavili su predstavnici nevladinog sektora, sudije i strukovno udruženje sudija.
Kako je saopšteno, Ministarstvo je javnim pozivom pozvalo građane, naučnu i stručnu javnost, državne organe, političke subjekte, nevladine organizacije, međunarodne organizacije, medije i sve zainteresovane organizacije i zajednice da dostave primjedbe, predloge i sugestije na ponuđeni tekst zakona.
„Ministarstvo pravde uputilo je javni poziv građanima, naučnoj i stručnoj javnosti, državnim organima, političkim subjektima, nevladinim organizacijama, međunarodnim organizacijama, medijima i svim zainteresovanim organizacijama i zajednicama da se uključe u javnu raspravu i daju svoj doprinos u razmatranju Nacrta Zakona o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije“, navodi se u izvještaju.
Primjedbe i sugestije tokom trajanja javne rasprave dostavili su NVO Sistem, NVO Akcija za ljudska prava (HRA), sudije Osnovnog suda u Podgorici, Udruženje sudija Crne Gore i sudije Osnovnog suda u Nikšiću.
“Predlozi i sugestije u ovoj fazi izrade zakona nisu prihvaćeni iz razloga što jedan dio dostavljenih predloga nije predmet materije ovog zakona, dok predlozi koje se odnose na koeficijente zarada nisu prihvaćeni jer je obračunska vrijednost koeficijenta i visine predloženih koeficijenata u nacrtu zakona određena u skladu sa fiskalnom procjenom i budžetskom održivošću. Ministarstvo pravde zahvaljuje svim učesnicima javne rasprave na dostavljenim komentarima, predlozima i sugestijama za unapređenje Nacrta zakona”, zaključili su iz resora ministra pravde Bojana Božovića.
Aleksandra Obradović
Izvor:CDM
