Šta se dešava sa crijevima kada svakodnevno uzimamo probiotike?

Probiotici, poznati i kao „dobre bakterije“, sve su popularniji dodaci ishrani kojima se pripisuju brojne zdravstvene koristi, posebno za varenje. Mogu pomoći kod određenih crijevnih tegoba, poput nadutosti, zatvora i dijareje, ali njihovo djelovanje zavisi od vrste mikroorganizama koje sadrže. Iako su neka istraživanja pokazala obećavajuće rezultate, potrebno je još istraživanja kako bi se utvrdile sve njihove koristi i mogući rizici, piše Health.com.

Probiotici su živi mikroorganizmi, najčešće bakterije i kvasci, koji u odgovarajućim količinama mogu povoljno delovati na zdravlje. Među najpoznatijima su bakterije iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium, koje se prirodno nalaze i u ljudskom sistemu za varenje. Određeni probiotički sojevi mogu pomoći u održavanju ravnoteže crijevne mikrobiote, jačanju zaštitne funkcije crijeva i regulaciji upalnih procesa, prenosi Index.hr.

Njihova primjena istražuje se kod sindroma iritabilnog crijeva (IBS), ulceroznog kolitisa i drugih bolesti sistema za varenje. Kod nekih osoba mogu ublažiti nadutost, gasove i druge probavne smetnje, ali rezultati nisu jednaki za sve sojeve i zdravstvena stanja.

Kod celijakije se takođe istražuje moguća korist probiotika, ali zasad nema dovoljno dokaza za njihovu rutinsku primjenu. Ishrana bez glutena i dalje je osnova liječenja.

Mogu pomoći kod zatvora i dijareje

Određeni sojevi probiotika, poput Lactobacillus reuteri, Bifidobacterium lactis i kvasca Saccharomyces boulardii, istraživani su zbog mogućeg povoljnog djelovanja na varenje.

Neki probiotici mogu smanjiti rizik od dijareje povezane sa uzimanjem antibiotika. Kod zatvora pojedini sojevi mogu povećati učestalost pražnjenja crijeva i poboljšati konzistenciju stolice. Ipak, nisu svi probiotici jednako efikasni, pa je važno odabrati proizvod koji sadrži sojeve čije je delovanje istraženo za određenu tegobu.

Sve se više istražuje i povezanost crijevnih bakterija sa telesnom težinom. Istraživanja pokazuju da osobe sa gojaznošću često imaju drugačiji sastav crijevne mikrobiote, što bi moglo biti povezano sa metabolizmom, apetitom i regulacijom tjelesne težine.

Neka istraživanja sugerišu da određeni probiotici, posebno iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium, mogu doprinijeti manjem smanjenju tjelesne težine, indeksa tjelesne mase (BMI) i obima struka.

Međutim, rezultati nisu dosledni i zasad nema dovoljno dokaza da probiotici sami po sebi dovode do značajnog mršavljenja. Uravnotežena ishrana i redovna fizička aktivnost i dalje imaju ključnu ulogu u regulaciji tjelesne težine.

Kakva je povezanost probiotika i mentalnog zdravlja?

Naučnici istražuju i povezanost crijeva i mozga, poznatu kao osa crijeva i mozga. Riječ je o složenoj komunikaciji između sistema za varenje i nervnog sistema. Pojedina istraživanja sugerišu da bi određeni probiotici mogli pomoći u ublažavanju simptoma depresije, posebno kao dodatak postojećem liječenju.

Ipak, dokazi su zasad ograničeni. Probiotici nisu zamjena za antidepresive, psihoterapiju ili druge oblike liječenja koje preporuči ljekar.

Kako pravilno uzimati probiotike?

Probiotici su dostupni u kapsulama, tabletama, praškovima i tečnom obliku. Način uzimanja zavisi od proizvoda, pa je važno pridržavati se uputstava proizvođača. Neki se uzimaju uz obrok, a drugi na prazan stomak.

Količina živih mikroorganizama označava se jedinicom CFU, odnosno brojem mikroorganizama sposobnih za stvaranje kolonija. Dodaci ishrani mogu sadržati od nekoliko miliona do više milijardi takvih jedinica po dozi. Međutim, veća količina ne znači nužno i bolji efekat. Važniji su konkretan probiotički soj, njegova istražena efikasnost i odgovarajuća doza.

Važno je i pravilno čuvanje proizvoda jer su neki probiotici osjetljivi na toplotu i vlagu, pa ih je potrebno držati u frižideru.

Postoje li rizici i neželjeni efekti?

Probiotici se uglavnom smatraju bezbijednim za zdrave osobe, ali nisu neophodni svima. Na početku uzimanja mogu se pojaviti nadutost, gasovi, promjene u pražnjenju crijeva ili mučnina. Takve tegobe najčešće su blage i prolazne.

Ipak, kod osoba sa ozbiljno oslabljenim imunitetom, teško bolesnih pacijenata i nekih drugih rizičnih grupa probiotici u rijetkim slučajevima mogu izazvati ozbiljne infekcije. Zato se tim osobama ne preporučuje uzimanje bez savjeta ljekara. Poseban oprez potreban je i kod odojčadi i djece, posebno ako imaju zdravstvene probleme.

Ako uzimate ljekove ili se liječite od hronične bolesti, prije uzimanja probiotika posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom. Antibiotici mogu smanjiti djelovanje nekih bakterijskih probiotika, pa je ponekad potrebno napraviti vremenski razmak između uzimanja.

Na šta obratiti pažnju pri kupovini probiotika?

Prilikom izbora probiotika važno je provjeriti koje sojeve sadrži, koliko živih mikroorganizama ima u preporučenoj dozi i kako se proizvod čuva. Prednost imaju proizvodi koji jasno navode puni naziv probiotičkog soja i broj živih mikroorganizama zagarantovan do isteka roka trajanja, a ne samo u trenutku proizvodnje.

Dobro je odabrati proizvode provjerenih proizvođača, sa jasnim deklaracijama i odgovarajućim kontrolama kvaliteta. Iako probiotici mogu biti korisni u određenim situacijama, nisu univerzalno rešenje za probavne tegobe. Njihova efikasnost zavisi od konkretnog soja, doze i zdravstvenog stanja osobe koja ih uzima.