Zlatko Jovović je dugogodišnji tekstopisac sa brojnim tekstovima koji su ostavili trag u crnogorskoj zabavnoj muzici. Sarađivao je sa mnogim izvođačima i kompozitorima sa ovih prostora. Neki od njegovih tekstova su : Podgorica – Sergej, Pero, Igor i Edo, Ti si kao magija, Srce od meda, Tina bambina – Knez, Spalila si sve – Bojan Bajramović, Moja će ruka tvoju da vodi – grupa Luna, Ajmo plavi – navijačka pjesma Varvara, Pokreni se – Pjesma posvećena pridruživanju CG u EU . kako sam kaže, sa najvećim zadovoljstvom je radio brojne tekstove za djecu. Dobitnik je više nagrada i priznanja na muzičkim konkursima i festivalima. Nedavno je završio sa pisanjem prvog romana pod nazivom „Karta za Formenteru u jednom pravcu“.
RT : Kako se neko iz svijeta muzike snalazi u književnosti?
Sasvim dobro. Kao već prepoznatljivi tekstopisac odlučio sam da se oprobam i kao pisac. „Karta za Formenteru u jednom pravcu“ je moj roman prvijenac. Mislim da sam ostao u sličnoj sferi interesovanja, samo sam pokušao kroz književno djelo da izrazim sve ono što nijesam uspio kroz stihove. Potrebno je istaći da je recenziju i lekturu romana uradio Veseljko Koprivica, čuveni novinar nezavisnog nedjeljnika Monitor.
RT : Recite nam nešto o sadržaju „Karte za Formenteru“
Radnja romana je uglavnom smještena u Crnoj Gori i odigrava se krajem 2012.godine. Roman je nastao u realnom vremenu, tako da predstavlja sintezu imaginarnih i stvarnih događaja iz tog perioda. “Karta za Formenteru u jednom pravcu” hronološki prati živote nekoliko likova čije se sudbine međusobno prepliću. Otuđenost između ljudi, odnos roditelja i djece, bračnih partnera i prijatelja su neke od tema na kojima se bazira radnja. Svi likovi su u vječitoj potrazi za srećom, za nekim boljim budućim danima, praćeni na tom putu pomješanim emocijama i progonjeni duhovima prošlosti. Njihove karaktere oslikava ljubav, istina, odanost i poštenje koji su u stalnom sukobu sa svim onim sumnjama, osvetama i lažima koje nose u sebi.
RT : Zanimljivo je da se u romanu na više mjesta spominju razni kulturno-istorijski spomenici u Crnoj Gori. Da li je to, osim mjesta radnje u romanu, vaša svojevrsna poruka da se ti objekti sačuvaju od propadanja?
Naravno. Dok sam pisao roman, ideja o spominjanju kulturno-istorijskih spomenika kojima obiluje Crna Gora se rodila sama od sebe. Mnoge nevjerovatne podatke i legende vezane za te lokalitete sam otkrivao i prenosio u tekst. Stara utvrđenja, zamkovi, mostovi i kule, takođe su dio ljepote i kulturne baštine Crne Gore. Stari Rimski grad Duklja, ostrvo Grmožur, Haj Nehaj, Bajova kula i mnogi drugi lokaliteti prosto pričaju svoju vijekovnu priču o istorijskom naslijeđu naroda sa ovih prostora. Nažalost, većina tih spomenika je trenutno zapuštena. Kroz roman sam pokušao da probudim svijest i savjest ljudi da se pokloni mnogo više pažnje tim istorijskim objektima, kako bi se u punom smislu kulturno ili turistički valorizovali. To je vrlo bitan zadatak ove i svih narednih generacija. Baš zato u mojem romanu sva ta utvrđenja zauzimaju posebno mjesto. Njihove zidine i kule još se i dalje ističu svojom gracioznošću i ljepotom. Te zidine i taj mediteranski kamen kao da nas opominju i prosto se otimaju zubu vremena. I dalje ponosno stoje, kao nijemi svjedoci nekih dalekih vremena, prkoseći nemaru i zaboravu i dalje ostaju nedodirljivi u svoj našoj prolaznosti.
RT : Roman će se objaviti u štampanoj i elektronskoj verziji. Elektronsko izdanje je ispunjeno raznim multimedijalnim sadržajem. Da li to predstavlja novi pristup čitanju književnog djela?
Svakako da predstavlja. Roman namjeravam objaviti u štampanoj i elektronskoj verziji. Postoji nekoliko razloga za takvu odluku. Prije svega, živimo u vremenu ekspanzije komunikativnih i multimedijalnih uređaja koji u svom tehničkom smislu pružaju odlične mogućnosti čitanja e-knjiga. Ljudi danas mnogo vremena provode čitajući na internetu, maksimalno koristeći taj brzi protok informacija. Osim računara, lap topova, tableta i android telefona, postoje i tkz. čitači e-knjiga, koji se masovno koriste isključivo za čitanje knjiga. Još jedna prednost elektronske forme je u tome što čitaocima omogućava pristup multimedijalnim sadržajima. “Karta za Formenteru” je ispunjena fotografijama, video i audio sadržajima, koji će čitaocima u obliku fusnota, dodatno približiti određene pojmove koji se spominju u romanu. Uglavnom, pred čitaocima će se naći elektronska verzija romana, koja će pružiti sasvim drugačiji pristup čitanju. Po mom skromnom mišljenju to je sasvim drugačiji pristup čitanju književnog djela i predstavlja nešto sasvim novo na crnogorskoj književnoj sceni. Između ostalog, “Karta za Formenteru” je i zbog toga vrlo zanimljiv i uzbudljiv roman. Roman koji vas uvodi u novu avanturu čitanja. Roman koji se čita, gleda i sluša.
RT: Zašto ste se odlučili da roman objavite kao samizdat?
Na ovom projektu radim već 4 godine. Uspio sam svojim sredstvima da pokrijem troškove izrade aplikacija za elektronsko izdanje. Izradio sam i poseban web sajt za roman. Medjutim, nedostaju mi sredstva za štampanje romana. Štampane knjige i dalje imaju neprolaznu vrijednost. Mnogi čitaoci i dalje vole taj oblik čitanja književnog djela. Zato je potrebna i štampana forma mog romana. Medjutim , štampati knjigu u današnjim uslovima je vrlo teško. Izdavači u Crnoj Gori nemaju dovoljno sluha za nove autore. Stekao sam utisak da kao i u drugim oblastima našeg društva, tako i u kulturi i književnosti postoje odredjeni zatvoreni krugovi u koje je teško ući, bez obzira na vrijednost djela. Postoji jedan broj privilegovanih pisaca i jedan veliki broj onih drugih koji su prinudjeni da svoja djela objave kao samizdat. Veliki problem svih samoizdavača su upravo sredstva potrebna za štampanje. U mom slučaju reakcija i pomoć kulturnih institucija bila je skromna. Zato sam odlučio da jedan dio nedostajućih sredstava za štampanje potražim kroz internet kampanju.
RT : Recite nam nešto o kampanji?
Na crowdfunding sajtu Indiegogo, pokrenuo sam kampanju u nadi da će pojedinci i kompanije prepoznati vrijednost mog djela i kroz donacije i priloge dati neophodnu podršku i pomoći u konačnoj realizaciji projekta i prikupljanju nepohodnih sredstava kako bih štampao roman. Do sada, kampanja daje odredjene rezultate, prvenstveno zbog pomoći pojedinaca, pretežno naših iseljenika, kojima se ovom prilikom najtoplije zahvaljujem. Siguran sam u činjenicu da još ima dobrih ljudi koji čine dobra djela i pomažu umjetnicima, jer imati status umjetnika u Crnoj Gori je vrlo teško. Ovim putem pozivam i čitaoce portala Radio Titograda, da ukoliko su u mogućnosti, uzmu učešće u mojoj kampanji. Svaki prilog meni mnogo znači kako bi se „Karta za Formenteru“ uskoro objavila u svim izdanjima.
RT : Kada će biti promocija „Karte za Formenteru i kakve reakcije čitalačke publike očekujete?
Elektronsko izdanje je završeno i može se već naručiti preko web sajta Karta za Formenteru. U martu mjesecu očekujem da će se roman štampati, tada bi se čitav projekat predstavio javnosti preko specifične promocije. Što se reakcije publike tiče, potpuno sam siguran da će krajnji sud o romanu i cijelom projektu dati upravo čitaoci. Kao što su mnogi slušaoci kroz moje tekstove pronašli sebe u njima, iskreno se nadam da će i ljubitelji knjige, pronaći sebe u ovom romanu. Ako bude tako, ja sam postigao svoj cilj. Uostalom, kao i sve tekstove i ovaj roman sam napisao srcem.
 | Zlatko Jovovic |
