Intervju sa Zoricom Milašinović, direktoricom Turističke organizacije Kolašin
Razvoj ski-turizma na sjeveru Crne Gore posljednjih godina bilježi snažan rast, a Kolašin se sve više pozicionira kao jedan od ključnih centara zimskog turizma. Ipak, uz infrastrukturni razvoj i veću prepoznatljivost destinacije, otvaraju se i pitanja dugoročne održivosti i očuvanja planinskog prostora.
U razgovoru za projekat „Između prirode i profita: Održivi turizam u Crnoj Gori“, Zorica Milašinović, direktorica Turističke organizacije Kolašin, govori o granicama razvoja ski-turizma, ulozi prostornog planiranja, klimatskim izazovima i potencijalima da se Kolašin razvija kao cjelogodišnja turistička destinacija.
Kako danas ocjenjujete razvoj ski-turizma u Kolašinu?
Kolašin je u posljednjih nekoliko godina napravio snažan iskorak kada je riječ o ski-turizmu. Razvoj ski-centara, unapređenje infrastrukture i bolja povezanost sa gradom doprinijeli su većoj prepoznatljivosti destinacije na regionalnom tržištu. Ipak, svjesni smo da je razvoj još uvijek u toku i da se mora voditi računa o kvalitetu ponude, a ne samo o njenom obimu.
Gdje je granica između razvoja turizma i očuvanja planinskog prostora?
Granica je upravo u održivosti. Razvoj turizma mora biti planski, zasnovan na prostornim i ekološkim studijama, uz jasno definisane limite gradnje i korišćenja prostora. Planine su naš najveći resurs i njihovo očuvanje je preduslov svakog daljeg razvoja.
Koliko su uzimani u obzir ekološki kriterijumi?
Ekološki kriterijumi su sve prisutniji u planiranju turističke infrastrukture, naročito kroz procjene uticaja na životnu sredinu. Naravno, uvijek postoji prostor za unapređenje, ali se danas znatno više nego ranije vodi računa o zaštiti šuma, voda i biodiverziteta.
Da li se razmišlja o dugoročnoj održivosti ski-centara u kontekstu klimatskih promjena?
Apsolutno. Klimatske promjene nameću potrebu dugoročnog planiranja i diverzifikacije ponude. Ski-turizam ostaje važan, ali se sve više razmišlja o modelima koji ne zavise isključivo od snijega i kratke zimske sezone.
Kako se balansira vještačko osnježavanje i potrošnja resursa?
Vještačko osnježavanje danas predstavlja nužnost u gotovo svim savremenim ski-centrima, bez obzira na geografsku lokaciju. Takvu praksu primjenjuju i zemlje koje važe za lidere u oblasti zaštite životne sredine, pri čemu se voda ne crpi kontinuirano iz prirodnih vodotokova, već se akumulira u posebnim rezervoarima i koristi planski tokom sezone. Time se obezbjeđuje stabilnost turističke ponude, uz nastojanje da se uticaj na prirodu svede na najmanju moguću mjeru.
Koliko je lokalna zajednica uključena u razvoj projekata?
Uloga lokalne zajednice je izuzetno važna. Kroz javne rasprave i stalne konsultacije sa građanima i lokalnim preduzetnicima nastoji se da razvoj turizma donese konkretne koristi stanovništvu, a ne da bude nametnut proces bez njihovog učešća. Posebna pažnja posvećuje se i otvorenom dijalogu o diskutabilnim pitanjima, počev od problema prekomjerne gradnje, pa do tema poput vještačkog osnježavanja, pri čemu se nastoji da se saslušaju različiti stavovi i pronađe kompromisna rješenja.
Postoji li opasnost od prevelikog oslanjanja na zimski turizam?
Ta opasnost postoji i toga smo svjesni. Upravo zato se, osim strateških dokumenata, i kroz konkretne aktivnosti na terenu trudimo da razvijamo i nudimo sadržaje tokom cijele godine. Cilj je da Kolašin bude atraktivna destinacija u svim sezonama, kroz kombinaciju zimskih sportova, ljetnjih aktivnosti, manifestacija, prirodnih i kulturnih sadržaja tokom cijele godine.
Koji su potencijali alternativnih oblika turizma?
Kolašin ima izuzetne potencijale za planinarenje, biciklizam, ekoturizam i ruralni turizam. Nacionalni park Biogradska gora, katuni, lokalna gastronomija i tradicija nude mogućnosti koje predstavljaju snažnu osnovu za razvoj autentične i raznovrsne turističke ponude tokom cijele godine.
Uloga prostornog planiranja u zaštiti pejzaža i biodiverziteta?
Prostorno planiranje je ključni alat za usklađivanje razvoja i zaštite prirode. Jasno definisane zone, ograničenja gradnje i zaštita osjetljivih područja mogu spriječiti degradaciju planinskog pejzaža.
Kako zamišljate Kolašin za deset godina?
Kolašin vidimo kao održivu, cjelogodišnju turističku destinaciju koja uspješno povezuje zimske sportove i raznovrsne outdoor aktivnosti sa očuvanom prirodom i lokalnom kulturom. Razvoj kvalitetne infrastrukture, poput gondola, bazena i dodatnih pratećih sadržaja, omogućiće bogatiju ponudu tokom cijele godine. Istovremeno, poseban akcenat biće na hotelima visoke kategorije, ali i na očuvanju autentičnih formi smještaja, kao što su seoska domaćinstva, sačuvani katuni i lokalna tradicija. Ključni preduslovi takvog razvoja su odgovorno planiranje, poštovanje prirodnih resursa i snažna saradnja između institucija i lokalne zajednice.
Projekat „Između prirode i profita: Održivi turizam u Crnoj Gori“ realizuje se uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore. Cilj projekta je da kroz savremene medijske formate ukaže na odnos između zaštite životne sredine, održivog razvoja i turizma, sa posebnim fokusom na očuvanje prirodnih dobara, prostorno planiranje i uticaj turističkog razvoja na lokalne zajednice i kvalitet života u Crnoj Gori.
Autor: Radonjić A./radiotitograd.me
