Foto:CDT
Iako predstavljaju jedan od ključnih političkih uslova evropskih integracija,
dobrosusjedski odnosi na Zapadnom Balkanu ostaju duboko obilježeni jazom između
normativnih očekivanja i političke prakse. Umjesto da budu okvir za trajno rješavanje
otvorenih pitanja, oni se u regionalnom kontekstu često pretvaraju u nestabilan i
politizovan prostor, u kojem bilateralni sporovi opstaju decenijama bez suštinskog
pomaka.
Ovo su ključni nalazi publikacije „Dobrosusjedstvo na Zapadnom Balkanu:
bilateralni sporovi i politike koje ih održavaju“, koju je objavio Centar za
demokratsku tranziciju (CDT).
Publikacija pokazuje da gotovo nijedna država Zapadnog Balkana nema u potpunosti
stabilno bilateralno okruženje, te da svaka od njih ima barem jedno otvoreno pitanje sa
susjedom koje utiče na regionalne odnose i evropsku integraciju. Statusni spor između
Srbije i Kosova ostaje najznačajniji i najsloženiji bilateralni izazov u regionu, sa
direktnim implikacijama po bezbjednost, političku stabilnost i proces pristupanja
Evropskoj uniji. Istovremeno, istraživanje ukazuje na širi obrazac u kojem se bilateralni
sporovi prelivaju u proces proširenja: Sjeverna Makedonija je, uprkos Prespanskom
sporazumu i rješavanju dugogodišnjeg spora s Grčkom, i dalje suočena s otvorenim
pitanjima u odnosima s Bugarskom, dok se Crna Gora, u završnoj fazi pregovora, nalazi
pred izazovima u odnosima sa Hrvatskom. Ovi primjeri ukazuju na to da bilateralni
sporovi ostaju trajni element regionalne političke dinamike i jedan od faktora koji oblikuju
tempo i sadržaj evropskih integracija.
Analiza pokazuje da dugotrajni bilateralni sporovi u regionu nijesu samo posljedica
nedorečenih evropskih mehanizama, već i aktivnog izbora političkih elita Zapadnog
Balkana da otvorena pitanja koriste kao instrument unutrašnje mobilizacije, pritiska na
susjede i odlaganja reformi. Umjesto da se rješavaju u duhu saradnje i evropskih
vrijednosti, sporovi se često pretvaraju u trajni politički resurs.
Publikacija mapira ključne granične, identitetske i sporove proistekle iz ratnog nasljeđa
u regionu i pokazuje da se oni ne održavaju samo zbog njihove složenosti, već i zbog
njihove političke funkcije. Umjesto da budu predmet sistemskog rješavanja, otvorena
pitanja se često svjesno zadržavaju kao instrument unutrašnje politike i regionalnog
pritiska. U tom kontekstu, najveći dio odgovornosti za izostanak suštinskog napretka
leži na državama Zapadnog Balkana, koje dobrosusjedske odnose tretiraju kao formalni
uslov, a ne kao proces koji zahtijeva političku hrabrost i stvarni raskid sa praksama iz
prošlosti.
„Nacionalistička mobilizacija, selektivno tumačenje istorije, instrumentalizacija
manjinskih i identitetskih pitanja i izbjegavanje suočavanja s ratnim nasljeđem
doprinose tome da se bilateralni sporovi održavaju i produbljuju, čak i kada postoje
realni i pravno dostižni modeli njihovog rješavanja“, navodi se u publikaciji.
Istovremeno, publikacija ukazuje i na ograničenja evropskog pristupa. Evropska unija je
dobrosusjedske odnose postavila kao obavezan uslov za članstvo, ali bez jasnog,
predvidljivog i pravno utemeljenog mehanizma za rješavanje bilateralnih sporova. Pravo
veta država članica, neujednačena primjena standarda i ad hoc pristupi doveli su do
situacije u kojoj se bilateralni sporovi sve češće koriste kao sredstvo blokade u procesu
pristupanja, čime se dodatno podstiče njihova politička instrumentalizacija.
Cilj istraživanja nije samo evidentiranje postojećih sporova, već razumijevanje njihove
političke funkcije i posljedica koje proizvode – po demokratski razvoj, regionalnu
stabilnost i kredibilitet politike proširenja Evropske unije. Publikacija upozorava da bez
promjene pristupa – i u Briselu i u glavnim gradovima Zapadnog Balkana – bilateralni
sporovi ostaju trajna prepreka evropskoj integraciji regiona.
Publikacija je nastala u okviru inicijative IGNITA, koju finansira Open Society
Foundations – Western Balkans. Svi stavovi i zaključci iznijeti u publikaciji isključiva su
odgovornost autorke i CDT-a.
Dobrosusjedstvo na Zapadnom Balkanu: bilateralni sporovi i politike koje ih održavaju
Autor:Radiotitograd.me
