Foto:Radiotitograd.me
Vlada Crne Gore utvrdila je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu kojim se uvode stroža disciplinska odgovornost državnih tužilaca, proširuju ovlašćenja Tužilačkog savjeta TS i preciziraju uslovi za razrješenje njegovih članova, ali i vrhovnog državnog tužioca. Iz Vlade poručuju da su izmjene dio ispunjavanja završnih mjerila u pregovorima sa Evropskom unijom EU i usklađivanja sa preporukama Venecijanske komisije VK. Predložene su i izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu SDT, koje prema ocjenama Akcije za socijalnu pravdu ASP jačaju položaj glavnog specijalnog tužioca, dok Institut alternativa IA upozorava da se proširuju ovlašćenja SDT-a bez odgovarajućeg jačanja mehanizama odgovornosti.
Vlada je Skupštini predložila da izmjene Zakona o državnom tužilaštvu budu usvojene po hitnom postupku, obrazlažući da je njihovo donošenje neophodno radi ispunjavanja završnih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost.
U obrazloženju se navodi da je cilj zakonskih izmjena unapređenje rada državnog tužilaštva kroz snažnije mehanizme odgovornosti.
„Izmjene ovog zakona vrše se kako bi se u Državnom tužilaštvu ojačala disciplinska odgovornost i kvalitet rada, a sve u cilju efikasnosti ustavne funkcije Državnog tužilaštva gonjenja učinilaca krivičnih i drugih kažnjivih djela“, piše u obrazloženju.
Predlogom zakona uvode se novi razlozi za prestanak mandata članova Tužilačkog savjeta, među kojima je i utvrđivanje sukoba interesa tokom trajanja mandata. Preciziraju se razlozi za njihovo razrješenje, a propisuje se i da član Savjeta protiv kojeg je pokrenut postupak razrješenja neće učestvovati u odlučivanju o sopstvenom statusu.
Jedna od značajnijih novina odnosi se na položaj vrhovnog državnog tužioca.
„U slučaju kad je razriješen, Vrhovni državni tužilac ne može nastaviti da vrši funkciju državnog tužioca u Vrhovnom državnom tužilaštvu“, predviđeno je zakonskim izmjenama.
Znatno se proširuje lista težih disciplinskih prekršaja državnih tužilaca. Među njima su neopravdano nepostupanje u predmetima usljed kojeg nastupi zastarjelost, neprimjereno ponašanje, iznošenje informacija iz predmeta, korišćenje funkcije radi ostvarivanja privatnih interesa, primanje poklona suprotno propisima, neopravdano odsustvo sa posla, ali i javno komentarisanje predmeta koji nijesu pravosnažno okončani.
Predlog zakona proširuje i ovlašćenja Tužilačkog savjeta.
Naime, članovima Savjeta omogućava se da pokreću disciplinske postupke protiv državnih tužilaca, dok tri člana Savjeta mogu inicirati postupak razrješenja vrhovnog državnog tužioca.
„Članom 8 predviđa se da član Tužilačkog savjeta može predložiti utvrđivanje disciplinske odgovornosti državnih tužilaca, odnosno tri člana Tužilačkog savjeta za inicijativu za razrješenje Vrhovnog državnog tužioca“, navodi se u Predlogu.
Nova obaveza Savjeta biće i dostavljanje disciplinskom tužiocu zapisnika komisije koja razmatra pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca tužilaštava u dijelu koji se odnosi na zakonitost njihovog rada.
Veća prava tužilaca raspoređenih van mjesta prebivališta
Predložene izmjene donose i određena prava državnim tužiocima koji rade van mjesta prebivališta.
Predviđena je mogućnost naknade troškova prevoza, stanarine i odvojenog života od porodice, dok će Tužilački savjet, prilikom raspoređivanja tužioca u drugo tužilaštvo bez njegove saglasnosti, morati da vodi računa o porodičnim prilikama i udaljenosti mjesta rada.
Vlada naglašava da izmjene predstavljaju dio procesa usklađivanja sa Mišljenjem Venecijanske komisije.
„Predložene izmjene imaju za cilj usaglašavanje sa Mišljenjem Venecijanske komisije broj 1184/2024, a to je jedan od uslova za ispunjenje završnih mjerila iz Poglavlja 23 i Poglavlja 24“, ističe se u obrazloženju.
Dodaje se i da za sprovođenje zakona neće biti potrebno obezbijediti dodatna sredstva iz budžeta Crne Gore.
ASP: Izmjene jačaju poziciju glavnog specijalnog tužioca
Akcija za socijalnu pravdu saopštila je da Predlog izmjena Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu donosi više rješenja koja dodatno jačaju položaj glavnog specijalnog tužioca.
Prema predloženim izmjenama, GST će predlagati rukovodioca Specijalnog policijskog odjeljenja, kojeg formalno postavlja direktor Uprave policije. Do sada je za izbor rukovodioca bila potrebna saglasnost glavnog specijalnog tužioca.
Pored toga, po isteku mandata ili prestanku funkcije, ukoliko to sam zatraži, GST će nastaviti rad kao državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu, umjesto u Specijalnom državnom tužilaštvu, kako je propisano važećim zakonom.
Predviđeno je i da se glavni specijalni tužilac ne ocjenjuje, osim ukoliko se prijavi za obavljanje funkcije u sudstvu.
ASP ukazuje i na novo pravo GST-a da uloži prigovor Tužilačkom savjetu ukoliko vrhovni državni tužilac odluči da pojedine predmete ili radnje iz nadležnosti SDT-a povjeri Vrhovnom državnom tužilaštvu.
„Glavni specijalni tužilac ima pravo prigovora Tužilačkom savjetu kada vrhovni državni tužilac zbog drugih opravdanih razloga koji mogu uticati na dalje vođenje postupka pojedine predmete ili pojedine radnje u tim predmetima iz nadležnosti SDT-a povjeri VDT-u“, navodi ASP.
Predloženim izmjenama povećava se i uslov radnog iskustva za rukovodioca Specijalnog policijskog odjeljenja sa osam na deset godina, dok se mijenjaju i kriterijumi za izbor specijalnih tužilaca.
Muk: Šire se ovlašćenja SDT-a, ali ne i mehanizmi odgovornosti
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk ocijenio je da predložene izmjene donose fleksibilnije uslove za izbor glavnog specijalnog tužioca i specijalnih tužilaca, ali da ne unapređuju sistem nadzora i odgovornosti.
Kako je naveo, izmjenama se omogućava da za specijalne tužioce konkurišu i pravnici sa deset godina iskustva na drugim pravnim poslovima, dok se smanjuje potreban staž za zapošljavanje savjetnika sa pet na tri godine.
Muk posebno problematičnim smatra predloženi mehanizam kojim bi Tužilački savjet odlučivao o prigovoru GST-a na odluke vrhovnog državnog tužioca.
„Ključna kontroverza odnosi se na odnos između glavnog specijalnog tužioca i vrhovnog državnog tužioca“, naveo je Muk, podsjećajući da je Vrhovno državno tužilaštvo takođe izrazilo protivljenje tom rješenju, smatrajući da ono narušava hijerarhiju i jedinstvo državnog tužilaštva.
Institut alternativa ukazuje i na rizike u vezi sa upućivanjem državnih tužilaca u SDT bez dovoljno transparentnih procedura, kao i na mogućnost zapošljavanja službenika u Specijalnom policijskom odjeljenju bez javnog konkursa.
Prema njegovim riječima dio izmjena odnosi se i na istražitelje koji pružaju stručnu podršku SDT-u, proširuje se krug institucija iz kojih mogu biti angažovani, uvodi dodatak na zaradu i preciziraju njihove obaveze i disciplinska odgovornost.
Zaključuje da predložene izmjene ne predstavljaju novu koncepciju Specijalnog državnog tužilaštva, ali jesu nastavak trenda njegovog daljeg osamostaljivanja unutar jedinstvene tužilačke organizacije.
„Drugim riječima, Vlada je zauzela stav da će prihvatati samo one predloge koji su neposredno povezani sa ispunjavanjem evropskih preporuka i unapređenjem operativnog rada SDT-a“, ocijenio je Muk.
Aleksandra Obradović
Izvor:CDM
