Foto:Shutterstock
Steatoza jetre povezana s metaboličkom disfunkcijom (MASLD), ranije poznata kao nealkoholna masna bolest jetre, stanje je koje se može razvijati bez ikakvog upozorenja.
Nastaje postepeno i često bez simptoma, pa mnogi ljudi nisu ni svjesni da je imaju. Često se otkrije slučajno, tokom pregleda zbog drugih zdravstvenih problema. Budući da masna jetra u početku ne izaziva bol niti pokazuje jasne znakove, lako ga je zanemariti, ali posledice mogu da budu ozbiljne. Bez odgovarajućeg liječenja, stanje može da napreduje do težih bolesti jetre.
“Kako se naša ishrana sve više oslanja na visoko prerađene namirnice, tako rastu stope gojaznosti i učestalost steatoze”, ističe za Parade dr Pradnja Mitro, gastroenterolog.
Ona navodi da oko 70 odsto osoba sa dijabetesom tipa 2, kao i 70 do 80 odsto gojaznih osoba, ima ovo stanje.
Dr Marta Tejedor Bravo, hepatolog sa Univerziteta u Ajovi, objašnjava da gojaznost i dijabetes tipa 2 povećavaju rizik od nakupljanja masti u jetri. To može izazvati upalu, a vremenom i ožiljke na organu, zbog čega su ova stanja ključni faktori rizika za steatozu.
Obje ljekarke ističu jednu jednostavnu naviku koja može smanjiti taj rizik, a posebno je korisna za ljude koji veći dio dana provode sedjeći.
Jednostavna navika za sve koji dugo sjede
Većina ljudi provodi veliki dio dana u sedećem položaju. Mnogi su zbog posla vezani za računar, a nakon radnog vremena često je lakše opustiti se na kauču nego biti aktivan. Takav način života, međutim, ima svoju cijenu. Naučna istraživanja potvrđuju da je fizička neaktivnost jedan od glavnih nezavisnih faktora rizika za razvoj masne jetre.
Dr Tejedor i dr Mitroo preporučuju jednostavnu naviku svima, a posebno onima koji mnogo sede: kratku šetnju nakon svakog obroka.
“Šetnja nakon jela pomaže u sprečavanju naglog skoka šećera u krvi. Dok hodate, mišići koriste šećer iz krvotoka za energiju, čime se smanjuje količina šećera koju jetra mora da obradi. Redovne šetnje pomažu tijelu da efikasnije reguliše šećer, što može da smanji nakupljanje masti u jetri i poboljša odgovor na insulin, hormon ključan za kontrolu šećera”, izjavila je dr Tejedor.
Dr Mitro se poziva na naučna istraživanja koja pokazuju da samo hodanje, čak i bez promjena u ishrani, može značajno smanjiti količinu masti u jetri.
“Hodanje takođe podržava zdravlje jetre jer podstiče proizvodnju peptida koji smanjuju upalne procese u tom organu”, dodaje ljekarka.
Ona ističe studije koje potvrđuju da šetnja nakon jela može znatno efikasnije da smanji skokove glukoze nego vježbanje prije obroka.
“To je izuzetno važno jer se pokazalo da 30 odsto masti koja se nakuplja u jetri nastaje upravo u njoj kao direktan odgovor na te skokove šećera nakon jela.”
Osim što može da smanji upalu i nakupljanje masti, dr Mitro navodi da hodanje može da doprinese obnovi funkcije crijevne barijere, koju može da naruši ishrana bogata prerađenim namirnicama. To može da pomogne u uspostavljanju ravnoteže crijevne mikrobiote.
“To je ključno jer znamo da poremećaj crijevne flore aktivira upalne puteve koji ubrzavaju napredovanje masne jetre”, objašnjava ona.
Ostale prednosti šetnje nakon obroka
Kratka šetnja nakon jela nije dobra samo za jetru, već može da ima koristi za cio organizam. Prema riječima dr Tejedor, dovoljno je svega 10 minuta hodanja da se snizi nivo šećera u krvi, što pokreće niz korisnih efekata u organizmu.
Na primjer, bolja kontrola šećera pomaže tijelu da lakše reguliše metabolizam hrane, a korisna je i za srce.
“Smanjenje skokova šećera može zaštititi krvne sudove i dugoročno smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolest”, objašnjava ljekarka.
Uravnotežen nivo šećera u krvi može da doprinese i boljem mentalnom stanju. Kada uvedete kratku šetnju nakon jela, vjerovatno ćete primijetiti stabilniji nivo energije tokom dana i bolje raspoloženje. Nagli padovi šećera, naime, često mogu biti praćeni umorom i razdražljivošću.
Istraživanja ukazuju da hodanje nakon obroka može da bude korisno i za održavanje tjelesne težine. Članak objavljen u časopisu International Journal of General Medicine pokazao je da hodanje odmah nakon jela može biti efikasnije za mršavljenje nego čekanje sat vremena prije šetnje.
Kako još možete smanjiti rizik?
Iako je kratka šetnja odličan početak, i druge navike mogu da pomognu. Kada je riječ o ishrani, dr Mitro ističe da je mediteranska ishrana odličan izbor za smanjenje rizika od hroničnih bolesti, među kojima je i masna jetra. Ovaj način ishrane zasniva se na voću, povrću, biljnim proteinima, morskim plodovima i maslinovom ulju, uz minimalan unos prerađene hrane i crvenog mesa.
“Visoko prerađena hrana mijenja našu mikrobiotu, što može izazvati neravnotežu i doprinijeti upali jetre karakterističnoj za masnu jetru”, kaže dr Mitro.
Ona dodaje da je posebno važno voditi računa o unosu šećera i poručuje:
“Ljudi moraju da razumiju da masnu jetra izaziva šećer, a ne masti.”
Još jedan način zaštite jetre jeste smanjenje konzumiranja alkohola.
“Alkohol može da pogorša oštećenje jetre kod osoba sa masnom jetrom. Istraživanja pokazuju da čak i umjerene količine alkohola mogu da ubrzaju napredovanje bolesti. Zato stručnjaci preporučuju ograničavanje unosa, a osobe sa uznapredovalim ožiljcima na jetri trebalo bi potpuno da izbjegavaju alkohol”, upozorava dr Tejedor.
Takođe je važno redovno i kvalitetno spavati.
“Kvalitetan san je presudan jer je loš san značajan faktor rizika za razvoj masne jetre. Isprekidan ili prekratak san može izazvati značajan pad osjetljivosti na insulin, čak i nakon samo jedne neprospavane noći”, objašnjava dr Mitro.
Smanjenje rizika od masne ne svodi se na jednu naviku – važan je cjelokupan životni stil. Ipak, uvođenje desetominutne šetnje nakon svakog obroka može biti odličan prvi korak ka boljem zdravlju, koji može koristiti cijelom organizmu.
Izvor:DAN
