Foto: Gradski.me
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj i praćenje usluga u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Amela Orahovac, ocijenila je u Jutarnjem programu Gradske RTV da je potrebno sistemsko rješavanje problema siromaštva i da se razmatra uvećanje materijalnih davanja.
Danas se obilježava Međunarodni dan socijalne pravde.
Po Ustavu Crne Gore zemlja smo socijalne pravde, međutim, kako kaže Marina Medojević iz fondacije Banka hrane, materijalno obezbijeđenje u porodici dobija svega tri procenta stanovništva. Po podacima Monstata procenat siromašnih je oko 20,1 procenata a 27 odsto djece živi u nemaštini.
“Donošenje novog zakona je predviđeno za drugi kvartal 2025.godine. Osnovni cilj nam je u narednom periodu i razmatranje uvećanja materijalnih davanja. Ja vam ne mogu tačno reći jer je rad radne grupe u toku, koliki će to biti procenat,i koja osnovica ali svakako obzirom na sve navedene uslove razmatramo uvećanja i olakšanja određenih uslova. Posebno aktivaciju korisnika materijalnih obezbjeđenja obzirom da je naše iskustvo pokazalo da lanac siromaštva ide ukrug i da ljudi koji jednom koriste pravno materijalno obezbijeđenje teško izlaze iz toga. Naš cilj je da popravimo i do sad dobru saradnju sa Zavodom za zapošljavanje pa kad se jednom korisnik materijalnog obezbjeđenja uključi na tržište rada,da mu se ne ne isključuje ovo pravo automatski već postepeno“, kazala je Orahovac.
Na ministarstvima je puno odgovornosti a određeni pomaci postoje,kazala je Medojević u Jutarnjem programu Gradske RTV.
“Na temu socijalne pravde da, na pitanje da li smo počeli nešto da radimo,mislim da jesmo, samo uvođenje dječijeg dodatka to potvrđuje ali nije dobro da taj dodatak bude jednak, u smislu da svi oni koji nisu korisnici socijalne pomoći imaju jedan dodatak, prosto nije pravedno, jer ljudi imaju različitu imovinu i prihode pa smatram da su ta djeca zaslužila dodatnu podršku i pomoć sistema“, kazala je Medojević.
Iznos socijalne pomoći za jednočlanu porodicu iznosi 95 eura dok je maksimalan iznos,za za pet i više članova, ističe Medojević, oko 180 eura.
Siromaštvo je, kaže Orahovac, kompleksna kategorija a prava na materijalno obezbijeđenje ne tiču se samo odsustva prihoda,tu su i pravo na dodatak za tuđu njegu i pomoć,pravo na ličnu invalidninu,pravo naknadu roditelju staratelju,i mnoga druga prava.
Poslije povećanja penzija i plata očekivalo se i povećanje socijalnih davanja, kažu iz Banke hrane. Medojević navodi da su osim toga uvećane i cijene proizvoda.
“Program Evropa sad 1 i 2 nije ni dotakao socijalu pa je to velika šteta i nepravda, posebno oko 20 odsto stanovnika i 27 odsto djece,koje se nalaze u toj zoni siromaštva, tako da smatram da je to jedna velika socijalna nepravda, nešto što nije smjelo da se doživi a već peta godina se vlast promijenila,pa su se i nade pojavile da će druga vlast biti odgovornija,socijalno senzibilnija i ostalo,međutim nije se to desilo,kako su rasle plate,kao što vidite,i Ekonomski fakultet je dao rijeć,da su se sa rastom plata povećale i cijene,tako se i unižavao standard “, ukazala je Medojević.
Kada je riječ o trudnicama, mjesečna naknada po rođenju djeteta za nezaposlene i studente iznosi 113 eura. Jednokratna novčana naknada je predhodne godine uvećana, ističe Orahovac.
“Za prvorođeno dijete iznosi nešto više od 1000 eura, za drugorođeno nešto više od 1500 eura, trećerođeno 2000 a svako naredno preko 2600 eura. Ugrožene su i osobe sa invaliditetom,žrtve nasilja,te će se fokus staviti na sticanje novih znanja da bi ljudi ostajali u svojim zajednicama. Novi zakon u socijalnoj i dječijoj zaštiti više će se fokusirati na sistem pravde,principa da ukoliko čovjeku date danas ribu koji nema hrane,pomoći ćete mu tog dana a ukoliko ga naučite da peca pomoći ćete mu za cijeli život.u tom smislu osim fokusa na materijalna davanja biće i na razvoj usluga”, kazala je Orahovac.
Sagovornice Gradske se slažu da je novi zakon ono što može donijeti potrebnu promjenu obzirom na kompleksnu strukturu pitanja siromaštva.
Izvor:CDM
