Foto:PKCG
Privredna komora Crne Gore ne podržava bilo koju vrstu bojkota njenih članica bez obzira na sektor u kojem
posluju i smatra ga neopravdanim, jer direktno pogađa privredu koja nije odgovorna za izazove koji se na
ovaj način pokušavaju riješiti.
Prije svega, moramo imati u vidu specifičnost crnogorske ekonomije, koja je uvozno zavisna i kao takva u
velikoj mjeri podložna uticaju gobalnih i regionalnih ekonomskih kretanja. Pokrivenost uvoza izvozom na
nivou je od svega 14 odsto što dodatno usložnjava situaciju i povećava osjetljivost naše privrede. Stoga pri
upoređivanju našeg tržišta i tržišta zemalja u regionu i šire, treba sagledati cjelokupni ekonomski ambijent.
Sektor trgovine na veliko i malo predstavlja jedan od najznačajnijih sektora crnogorske privrede, jer ima
najveće pojedinačno učešće u bruto dodatnoj vrijednost od 13,7% u 2023. godini, a zapošljava više od 1/3
svih zaposlenih u privatnom sektoru. Stoga, ne treba iznositi paušalne ocjene o poslovanju kompanija iz
ovog sektora. Naime, sve kompanije predaju finansijske iskaze Poreskoj upravi i iz njih se lako može
utvrditi, između ostalog, da je bruto marža u Crnoj Gori manja nego u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj.
Podsjećamo da je “Analiza cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori – sektor prehrambenih
proizvoda i bezalkoholnih pića” koju je uradio tim profesora sa Ekonomskog fakulteta pokazala da se rast
cijena u prethodnom periodu nije desio kao posljedica neracionalnog ponašanja trgovaca, već faktora na koje
privreda ne utiče. Analiza je pokazala i da sektor trgovine nije generator inflacije, te da je rast cijena
neminovan kada zarade rastu brže od produktivnosti, na što je Komora i ranije ukazivala. Zato je generatore
inflacije potrebno dodatno analizirati uključujući i uticaj pojedinih mjera ekonomske politike.
Takođe, administrativni aparat je znatno uvećan, i uz rast zarada koji se desio u prethodnom periodu, a koji
nije praćen povećanjem produktivnosti rada, došli smo do paradoksalne situacije da su lična primanja u
javnom veća od primanja u realnom sektoru tj. privredi, koja puni budžet i finansira javni sektor. Naša
ukazivanja da se dugoročni održivi rast ne može temeljiti isključivo na podsticanju lične potrošnje, potvrđuje
stopa rasta od 2,6% u trećem kvartalu 2024. godine koja je najniža kvartalna stopa u proteklih nekoliko
godina.
Sa druge strane, razumijemo namjeru Vlade da poboljša životni standard građana, poveća budžetske prihode
kako bi se moglo više ulagati u infrastrukturu, što privrednici okupljeni u Komori apsolutno podržavaju.
Ipak, smatramo da naš dijalog po ovim pitanjima mora da bude intenzivan kako bi izbjegli donošenje odluka
koje mogu smanjiti privrednu aktivnost i usporiti privredu kroz otežavanje poslovanja.
Autor:Radiotitograd.me
