Oprez prilikom sakupljanja kestena: Jedan je ukusan i zdrav, a drugi otrovan – evo kako da ih razlikujete

Jestivi i divlji kesten na prvi pogled mogu djelovati slično, ali razlika među njima je velika – divlji kesten nije za ishranu i može izazvati trovanje.

Jesen je vrijeme kada mnogi uživaju u pečenom ili kuvanom kestenu, bilo kod kuće ili tokom šetnje prirodom. Ipak, prije nego što plodove koje pronađemo u parku ili šumi ponesemo kući, važno je da znamo kako da razlikujemo jestivi kesten od njegovog divljeg srodnika.

Iako oba imaju sjajnu, smeđu koru, njihovi plodovi, čaure i nutritivna svojstva značajno se razlikuju. Poseban oprez potreban je kada su u pitanju djeca, koja sjajne plodove divljeg kestena često sakupljaju tokom igre.

Kako razlikovati jestivi od divljeg kestena?

Najlakši način da ih razlikujete jeste da obratite pažnju na čauru u kojoj plod raste, kao i na oblik i izgled samog kestena.

Jestivi ili pitomi kesten (Castanea sativa) raste u čauri prekrivenoj brojnim gustim, oštrim bodljama, koja podsjeća na malog ježa. U njoj se obično nalazi više plodova, koji su često blago spljošteni, sa šiljatim vrhom.

Ovaj kesten koristi se u ishrani i može se pripremati kuvanjem ili pečenjem. Prepoznatljiv je po blagom, slatkastom ukusu i brašnastoj teksturi nakon termičke obrade.

Divlji kesten (Aesculus hippocastanum) ima zelenu čauru sa znatno rjeđim i kraćim bodljama, a u njoj se najčešće nalazi jedan krupan, okruglast i izrazito gladak, sjajan plod. Na jednoj strani obično ima svjetliju mrlju.

Njegovi plodovi nijesu namijenjeni ljudskoj ishrani i ne smiju se koristiti kao zamjena za pitomi kesten.

Zašto je divlji kesten opasan?

Divlji kesten sadrži jedinjenja koja mogu izazvati trovanje, među kojima je i eskulin. Unošenje njegovih plodova može dovesti do mučnine, bolova u stomaku, povraćanja i proliva, a u težim slučajevima moguće su i ozbiljnije komplikacije.

Važno je naglasiti da kuvanje i pečenje ne čine divlji kesten bezbjednim za jelo. Zato se nikada ne treba oslanjati na termičku obradu kako bi se uklonila njegova toksičnost.

Roditelji bi posebno trebalo da obrate pažnju na djecu tokom boravka u parkovima i šumama. Zbog sjajne kore, ovi plodovi mogu djelovati kao “igračke”, a postoji rizik da ih dijete stavi u usta ili proguta.

Ukoliko postoji sumnja da je neko progutao divlji kesten, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć ili kontaktirati hitnu službu. Ne treba izazivati povraćanje na svoju ruku.

Jestivi kesten: Ukusan jesenji plod koji daje energiju

Za razliku od mnogih drugih orašastih plodova, koji sadrže velike količine masti, jestivi kesten je bogat ugljenim hidratima, prvenstveno skrobom. Zbog toga predstavlja dobar izvor energije i može biti dio raznovrsne, uravnotežene ishrane.

Sto grama pečenog kestena, zavisno od načina pripreme i sadržaja vode, sadrži približno: 245 kalorija, 53 grama ugljenih hidrata, 5 grama vlakana, manje od dva grama masti.

Nutritivne vrijednosti mogu se razlikovati u zavisnosti od sorte i načina pripreme.

Vlakna koja doprinose boljem varenju

Jestivi kesten sadrži vlakna koja doprinose normalnom funkcionisanju probavnog sistema i mogu pomoći u održavanju redovne stolice. Vlakna takođe doprinose osjećaju sitosti, što je korisno kada se kesten konzumira kao užina.

Vitamini i minerali važni za organizam

Kesten sadrži vitamin C, kao i minerale poput kalijuma i magnezijuma. Vitamin C doprinosi normalnoj funkciji imunskog sistema, dok kalijum i magnezijum imaju važnu ulogu u funkcionisanju mišića i nervnog sistema.

Ipak, količina vitamina C može se smanjiti tokom kuvanja i pečenja, pa nutritivni sastav zavisi i od načina pripreme.

Nekoliko sekundi pažnje može spriječiti ozbiljne posljedice

Sakupljanje kestena može biti lijep dio jesenjih šetnji, ali je važno da se plodovi ne beru i ne konzumiraju bez pouzdane identifikacije.

Najvažnije pravilo je jednostavno: jestivi kesten ima čauru sa veoma gustim, oštrim bodljama, dok divlji kesten najčešće ima glatke, sjajne plodove i čauru sa rjeđim bodljama. Ako nijeste sigurni o kojoj vrsti je riječ, nemojte ga jesti.

Uz malo pažnje, jesenji plodovi mogu ostati ono što i treba da budu – ukusan dio sezone, a ne zdravstveni rizik.

NAPOMENA: Divlji kesten se koristi i u određenim preparatima za spoljašnju ili medicinsku primjenu, ali takvi proizvodi nijesu isto što i sirovi plodovi. Divlji kesten ne treba jesti niti od njega samostalno pripremati kućne preparate.