Foto:Shutterstock
Možda ste već ušli u srednje godine, a da toga niste ni svjesni.
Naučnici objašnjavaju kada tačno počinje životna faza, koja se često pogrešno povezuje isključivo s krizom, prvim sedim vlasima i hroničnim bolovima. Analitičari, međutim, imaju drugačiju definiciju.
“Najstariji milenijalci sada su u ranim ili srednjim četrdesetim. Vjerujem da ne žele da ih nazivaju sredovječnima jer taj izraz ima negativne konotacije”, kaže Mardži Lakman, profesorka psihologije na Brandeis University i autorka knjige “Primetime: A New Vision for Midlife”.
Kako dodaje, “to je prava šteta. Ja to razdoblje nazivam ‘prime time’ – najboljim godinama”.
Ipak, starenje ima negativan prizvuk, čak i za pedesetogodišnjake koji se ne osjećaju staro. To je posebno izraženo danas jer ljudi odlažu važne životne odluke poput roditeljstva, kupovine nekretnine ili braka. Zbog toga život u srednjim godinama nekima može izgledati skoro isto kao u dvadesetima, prenosi Index.hr.
Naučnici ističu da srednje godine nisu vezane za jedan tačan broj. To je razdoblje koje počinje ranije nego što mislimo i traje duže.
Lakman učestvuje u istraživanju “Midlife in the United States” (MIDUS). Riječ je o tridesetogodišnjem projektu Univerziteta Wisconsin-Madison koji proučava zdravstvene, psihološke i društvene faktore važne za zdravo starenje.
“U okviru studije pitali smo ljude različitih generacija kada muškarac ili žena ulaze u srednje godine, kada one počinju i kada završavaju”, pojasnila je Lakman.
Istakla je da većina ispitanika početak srednjih godina smješta između 40. i 48. godine. Stariji ispitanici smatraju da počinju bliže 48. godini, a mlađi bliže 40.
“Iz srednjih godina izlazi se negdje između 55. i 65. godine”, dodala je Lakman koja kažem da su srž srednjih godina četrdesete i pedesete.
Kako kaže dr Baldžaš S. Čima, medicinski direktor klinike “Northwestern Medicine Human Longevity” u Čikagu, “ne postoji tačna dob u kojoj neko zvanično postaje sredovječan”.
“Ja o tome uglavnom razmišljam kao o razdoblju od četrdesetih do šezdesetih, ali biološki gledano, ljudi iste hronološke dobi mogu biti potpuno različiti”, smatra on.
Pojasnio je da je genetika donekle važna, ali da su bitne i decenije nakupljenih životnih navika, uticaja životne sredine i kardiovaskularnih faktora rizika.
Uloge i obaveze važnije od godina
“Mislim da hronološka dob nije najbolji način za definisanje srednjih godina jer ljudi istih godina imaju veoma različita iskustva”, kaže Lakman.
Na primer, jedna pedesetogodišnja osoba može imati dijete u osnovnoj školi i roditelje o kojima treba da brine.
S druge strane, neko istih godina može imati odraslu djecu koja su se već osamostalila i roditelje koji više nisu živi.
“Ima toliko varijacija unutar iste starosne grupe. Zato srednje godine radije definišem na osnovu uloga koje osoba ima”, rekla je Lachman.
“Ako ste tačno u sredini, između mlađih i starijih koji računaju na vas i zavise od vas, bilo da je riječ o finansijskoj podršci, savetu ili fizičkoj pomoći, onda ste u srednjim godinama”.
Lakman je podsjetila na izraz “sendvič generacija”. Taj pojam odnosi se na ljude koji istovremeno brinu o djetetu mlađem od 18 godina i pomažu roditelju kojem je potrebna njega. Ta pozicija “između” dobra je definicija srednjih godina i najčešće se događa ljudima u četrdesetim i pedesetim.
Pravilo važi i za one bez djece.
“Čak i ako nemate djecu, na poslu se mlađe i starije kolege često oslanjaju na one u srednjim godinama. Ljudi su u toj fazi na vrhuncu svojih sposobnosti, pa im se drugi obraćaju za pomoć”, kaže Lakman.
To se može događati i u vjerskoj zajednici ili komšiluku, gdje su oni često osobe kojima se drugi obraćaju za vođstvo.
“Budući da se toliko ljudi oslanja na njih, mogu imati osjećaj da ih svi vuku na svoju stranu. Zato je važno pronaći ravnotežu između pružanja i primanja podrške, što je, kako smo otkrili, najbolje za zdravlje”, rekla je.
Prilika za ulaganje u zdravlje
“Smatram da su srednje godine odlično vreme da se svjesno posvetimo očuvanju zdravlja”, rekao je Čima. U mladosti zdravlje često uzimamo zdravo za gotovo, ali u srednjim godinama počinju postepene promjene. Možda vam zatrebaju naočare za čitanje, primetite više sijedih vlasi ili vas zaboli vrat nakon spavanja na kauču.
Lakman kaže da je starenje postupan proces i da je dobra vijest da možete učiniti mnogo toga kako biste ga usporili ili odložili fizičke promene koje obično dolaze s godinama
Kako navodi, “mnogo toga je pod vašom kontrolom”.
Faktori kojima treba dati prednost nisu novost. Čima navodi redovnu fizičku aktivnost, ishranu zasnovanu na cjelovitim namirnicama, dovoljno sna, izbjegavanje duvana, održavanje zdravog krvnog pritiska, holesterola, šećera u krvi i tjelesne težine, uz društvenu i mentalnu aktivnost i upravljanje stresom.
Prema riječima Lakman, u srednjim godinama smanjuju se mišićna masa i funkcija pluća, a kod žena dolazi i do gubitka koštane mase. Zdravstveni problemi poput visokog pritiska, holesterola ili šećera u krvi često prolaze neprimijećeno.
“Najveća je prednost rano prepoznavanje faktora rizika, dok još postoji prilika za promjenu smjera prije nego što se razviju hronične bolesti”, rekao je Čima i dodao da “starenje je neizbježno, ali nagli pad zdravlja i funkcija nije.”
Umjesto da na svoje četrdesete ili pedesete gledate kao na početak propadanja, Čima kaže da ih posmatrate kao priliku za ulaganje u svoj “zdravi životni vek” – broj godina tokom kojih ostajete zdravi, aktivni i nezavisni.
Cilj nije izbjeći starenje, već rano prepoznati rizike i pomoći ljudima da što duže očuvaju zdravlje i funkcionalnost.
Lakman ističe da je uz brigu o djeci, roditeljima i poslu teško pronaći vrijeme za društvene i mentalne izazove, ali je važno pokušati. To može biti rešavanje zagonetki s porodicom, kurs keramike ili učenje nove vještine.
“To mora biti nešto u čemu uživate. S obzirom na to koliko smo zauzeti, ako ne uživate, nećete imati motivaciju”, dodala je.
Negativan stav kao samoispunjavajuće proročanstvo
Mnogi strahuju od srednjih godina i starenja i na njih gledaju kao na “početak kraja”.
Oba naučnika, međutim, naglašavaju da je istina potpuno drugačija.
“To je zapravo sjajno vrijeme jer ste stekli mnogo iskustva. Imate osjećaj za ono što je važno u životu, znate šta želite da radite i to iskustvo možete iskoristiti”, rekla je Lakman.
U ovom periodu ljudi su često samopouzdaniji i osećaju da imaju više kontrole nad svojim odlukama.
“Mislim da je najvažnije imati pozitivan stav. Istraživanja pokazuju da ljudi s negativnim stavom o starenju i srednjim godinama nisu toliko zdravi. Skloniji su kardiovaskularnim bolestima i žive kraće od ljudi s pozitivnim stavom”, rekla je Lakman.
Važno je promijeniti način na koji gledamo na starenje jer naš stav ima veliki uticaj.
“Ako imate pozitivan stav i shvatite da zaista možete nešto učiniti kako biste optimizovali zdravlje, bićete skloniji da preduzmete konkretne korake”, zaključila je ona.
Ako vjerujete da s godinama ne možete kontrolisati svoje zdravlje ili život, nećete ni pokušati da uvedete promjene. Time ćete sami stvoriti upravo onakve srednje godine kakvih ste se pribojavali.
Izvor:DAN
