Foto:Pixabay
Navikli smo da klimatske promjene mjerimo na osnovu porasta temperatura. Međutim, ako pažljivije pogledamo, globalno zagrijevanje dovodi do još jednog fenomena: promjene u boji naše planete.
Pored emisije gasova staklene bašte u atmosferu, koje naučna zajednica smatra glavnim krivcem za klimatsku krizu, još jedan faktor je promjena energetskog bilansa planete koja u posljednje vrijeme privlači pažnju naučnika: Zemlja postaje tamnija i gubi dio svoje prirodne sposobnosti da reflektuje sunčevu svjetlost nazad u svemir.
Stručno rečeno, ova pojava se naziva smanjenje Zemljinog albeda – u pitanju je promjena koju su uočili sateliti NASA-e i koja bi mogla dodatno da ubrza globalno zagrijevanje.
Šta je albedo i zašto je toliko važan?
Analiza magazina “Ekonomist”, zasnovana na nekoliko nedavnih naučnih studija i posmatranjima iz NASA-inog programa Ceres (koji mjeri energetski bilans Zemlje pomoću mreže satelita još od kasnih devedesetih), ponovo pali alarm.
Podaci prikupljeni u posljednjim decenijama pokazuju da naša planeta zadržava sve veći udio sunčevog zračenja, apsorbujući ga umjesto da ga reflektuje nazad u svemir. Ovaj mehanizam uključuje različite faktore: topljenje leda i snijega, promjene u oblačnosti i smanjenje određenih atmosferskih aerosola povezanih sa zagađenjem.
Iako su ovo vrlo različiti elementi, svi oni doprinose tome da Zemlja postane manje reflektivna i sklonija nakupljanju toplote. Naravno, ova promjena nije vidljiva golim okom, ali to ne znači da se ne može izmjeriti. Osnovni parametar koji nam omogućava da kvantifikujemo ovaj fenomen je albedo, odnosno sposobnost površine da reflektuje svjetlost. Koncept je u osnovi vrlo jednostavan: površina svijetle boje, poput one prekrivene snijegom ili ledom, reflektuje veliku količinu sunčeve svjetlosti; s druge strane, tamna površina, poput okeana, apsorbuje više energije i samim tim se zagrijeva.
Začarani krug klimatskih promjena i albeda
Problem je u tome što klimatske promjene mijenjaju upravo te površine. Smanjenjem površine morskog leda i glečera, nestaju neki od najvećih prirodnih “ogledala” naše planete. Na njihovom mjestu pojavljuju se tamniji okeani i kopnene površine, koje apsorbuju toplotu i doprinose daljem porastu temperatura.
Ukratko, stvara se jedan začarani krug. Ili, stručnom terminologijom rečeno, radi se o mehanizmu “pozitivne povratne sprege”: zagrijevanje smanjuje refleksivnost, smanjena refleksivnost povećava apsorbovanu energiju, a to zauzvrat dodatno podstiče zagrijevanje planete.
Izvor: euronews.rs/DAN
