Foto:Zastitnik ljudskih prava
U periodu od 1. januara do 31. jula ove godine Crna Gora je zabilježila određene pomake u borbi protiv diskriminacije, ali brojni sistemski problemi i dalje ostaju neriješeni. To proizlazi iz Izvještaja o zaštiti od diskriminacije sa stanovišta djelovanja institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, koji se u velikoj mjeri oslanja i na nalaze najnovijeg Izvještaja Evropske komisije za borbu protiv rasizma i netrpeljivosti (ECRI), usvojenog 6. jula 2025. godine.
ECRI konstatuje da je od posljednjeg, petog ciklusa izvještavanja iz 2017. godine ostvaren napredak u više oblasti. Kao pozitivni primjeri ističu se usvajanje dvije strategije za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba (2019–2023. i 2024–2028), osnivanje posebne jedinice za prava LGBTI osoba u okviru Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, kao i donošenje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola.
Ohrabrujućim se ocjenjuje i povećanje upisa djece iz romsko-egipćanske zajednice u predškolske i osnovnoškolske ustanove, te započeti proces izrade Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.
Međutim, uz ove pomake, ECRI i Zaštitnik upozoravaju na niz zabrinjavajućih pitanja. Posebno se ukazuje na to da institucija Zaštitnika još uvijek nema punu finansijsku i kadrovsku nezavisnost, da nijesu usvojeni svi podzakonski akti neophodni za punu primjenu Zakona o životnom partnerstvu, te da govor mržnje, iako nije masovna pojava, i dalje opstaje u javnom prostoru. Njegova učestalost često je povezana s regionalnim dešavanjima i kontroverznim debatama o istoriji, pri čemu se targetiraju vjerski i etnički identiteti.
Iz perspektive rada Zaštitnika, govor mržnje ostaje jedan od najozbiljnijih izazova.
“Zloupotreba slobode izražavanja, naročito na društvenim mrežama i neregistrovanim portalima, ugrožava pravo na jednakost, dostojanstvo i privatnost. U izvještajnom periodu vođeni su brojni postupci po pritužbama i po sopstvenoj inicijativi, posebno u slučajevima uvredljivog, mizoginog i seksističkog govora prema ženama iz javnog života. U tim predmetima razmatrana je i povreda prava na ugled, koji je sastavni dio prava na privatni život, uz naglašavanje potrebe za uspostavljanjem ravnoteže između slobode izražavanja i zaštite dostojanstva pojedinca”, piše u izvještaju.
Zaštitnik je postupao i u slučaju diskriminatornog ponašanja osoblja jednog ugostiteljskog objekta prema stranim državljanima, gdje je utvrđeno da je riječ o zloupotrebi slobode izražavanja koja je kod oštećenih izazvala osjećaj straha i neprijateljstva. Preporuke za javno izvinjenje i preventivne mjere do dana izrade izvještaja nijesu ispunjene.
Govor mržnje zabilježen je i prema Romima i Romkinjama. U jednom slučaju, izjave izrečene u televizijskoj emisiji ocijenjene su kao stigmatizujuće i diskriminatorne, sa negativnim posljedicama po privatni život i identitet pripadnika ove zajednice.
“Uprkos preporukama Zaštitnika, javno izvinjenje nije upućeno”, napominje se.
Izvještaj dodatno naglašava da je položaj Roma i Egipćana i dalje izrazito nepovoljan u gotovo svim oblastima – od stanovanja i obrazovanja, preko zapošljavanja, do političke participacije. Niski obrazovni ishodi, stopa završetka srednje škole od svega 14 odsto, loši stambeni uslovi i ograničene mogućnosti zapošljavanja produbljuju siromaštvo i društvenu isključenost. Zaštitnik ponavlja stav da su potrebne odlučne sistemske mjere, uključujući unapređenje obrazovanja, smanjenje osipanja iz školskog sistema i stvaranje uslova za političko osnaživanje i zastupljenost Roma.
Posebna pažnja u izvještaju posvećena je osobama s invaliditetom. Uz podršku sistema Ujedinjenih nacija, uspostavljen je Nezavisni monitoring mehanizam (NMM) za praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom. Tokom izvještajnog perioda, NMM je održao tri sjednice i realizovao sedam terenskih posjeta, obuhvativši 17 ustanova širom Crne Gore. Mehanizam je snažno reagovao na nacrte zakonskih rješenja koja bi mogla dovesti do smanjenja prava osoba s invaliditetom, zahtijevajući povlačenje spornog Nacrta zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju i izradu potpuno novog zakona uz puno učešće organizacija osoba s invaliditetom.
U oblasti rodne ravnopravnosti, izvještaj se osvrće na preporuke Komiteta UN za eliminaciju diskriminacije žena iz juna 2024. godine. Ukazuje se na potrebu kriminalizacije femicida, izmjene izbornog zakonodavstva radi rodnog pariteta, te uklanjanja prepreka u ostvarivanju prava transrodnih žena. I dalje su izraženi problemi poput niske zaposlenosti žena, rodnog jaza u zaradama i penzijama, kao i porasta govora mržnje i nasilja prema ženama, naročito onima u javnom i političkom životu.
Zaštitnik daje punu podršku inicijativi za kriminalizaciju femicida, ali naglašava da zakon sam po sebi nije dovoljan bez efikasne primjene i promjene društvenih stavova. U tom kontekstu, ponovo se apeluje na hitno usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, kako bi se okončala praksa koja se ocjenjuje kao nehumana i diskriminatorna, poput zahtjeva za prinudnu sterilizaciju transrodnih osoba.
“Izvještaj Zaštitnika pokazuje da Crna Gora ima normativne i institucionalne pomake u borbi protiv diskriminacije, ali i da je pred državom još dug put ka stvarnoj jednakosti, društvenoj koheziji i punom poštovanju ljudskih prava za sve”, zaključeno je u izvještaju.
A. O.
Izvor:CDM
