Foto: PR Centar
Anketni odbor će teško postići postavljene ciljeve ako nastavi sa radom kakvom smo nedavno svjedočili, saopštio je predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk.
“Dosadašnji rad Anketnog odbora o „crnim trojkama“ pokazao je da postoji dosta prostora za unapređenje njegovog rada, pogotovo u dijelu prikupljanja podataka i efektivnog korišćenja vremena tokom sjednica”, naveo je u saopštenju.
Anketni odbor će, kako je kazao, teško postići postavljene ciljeve, ukoliko nastavi sa načinom rada kakvom smo nedavno svjedočili.
“Jedan novinski naslov možda najbolje opisuje kvalitet i domete prvog razgovora na anketnom odboru – “Kakva pitanja, takvi i odgovori”. Anketni odbor je trebao da se pripremi kroz prikupljanje odgovarajuće dokumentacije iz Agencije za nacionalnu bezbjednost, Ministarstva unutrašnjih poslova i dokumentacije koja je eventualno iz ovih i drugih institucija arhivirana u Državnom arhivu Crne Gore”, istakao je.
Prema njegovim riječima, Anketni odbor ne može da tvrdi da određeni podaci ne postoje odnosno da su uništeni, niti da određene podatke ne mogu da dobiju, a da nisu uputili zvanični zahtjev institucijama koje su u posjedu tih podataka.
“Zakon o parlamentarnoj istrazi je u tom smislu precizan “Anketni odbor ovlašćen je da traži od svih državnih organa, organa lokalne samouprave, ustanova i pravnih lica da mu dostave na uvid svu dokumentaciju koja bi mogla biti od značaja za ostvarivanje povjerenog mu zadatka””, pojašnjava Muk.
Kako je dodao, navedeni organi su dužni da postupe po zahtjevu anketnog odbora u najkraćem mogućem roku i da daju istinite isprave, podatke i obavještenja.
“Zakonom je takođe propisano da “Ako postoje dokumenta vezana za predmet parlamentarne istrage s oznakom tajnosti, članovima anketnog odbora se, u skladu sa posebnim zakonom koji reguliše pristup tajnim podacima, mora omogućiti da ostvare uvid i u tu dokumentaciju”. Anketni odbor je mogao da prethodno pozove osobe koje su određene informacije i saznanja iznosile u javnosti, ili za koje članovi odbora smatraju da imaju neposredna saznanja, posjeduju određena dokumenta ili svojim doprinosom (na drugi način) mogu uputiti/usmjeriti članove odbora na dalje postupanje”, mišljenja je on.
Muk navodi da smo svjedočili da je Anketni odbor tek nakon ponovljenog glasanja usvojio odluku da pozove drugu osobu sa kojim će biti obavljen razgovor.
“Bilo bi bolje da je preliminarni spisak osoba koja će biti pozvane na anketni odbor formiran po predlozima članova, u skladu sa vremenom koje je efektivno na raspolaganju. Tako bi se obezbijedilo bolje planiranja rada odbora u okviru rokova koje je sam postavio”, kazao je.
Prema njegovim riječima, zabrinjava viđeni metod rada koji daje mogućnost članovima Anketnog odbora i pozvanima da govore bez vremenskih ograničenja, što se često pretvara u političku prezentaciju i debatu.
“Smatramo da očigledno nije dobar metod rada koji dozvoljava da članovi odbora postavljaju više pitanja zbirno, a da osobe pozvane na razgovor daju zbirne odgovore na više pitanja prethodno postavljenih od članova Anketnog odbora. Preporučujemo da nakon svakog razgovora, Anketni odbor objavi zapisnik sa ključnim nalazima, izjavama, od važnosti za Izvještaj koji Anketni odbor treba da pripremi. Samo tako javnost može slijediti logiku rada Anketnog odbora”, tvrdi on.
Muk kaže da je potrebno razmotriti mogućnost da se rad Anketnog odbora uredi posebnim poslovnikom, koji bi propisao metodologiju rada i niz drugih važnih pravila rada.
“Podržavamo da se rok za sprovođenje parlamentarne istrage produži koliko god je potrebno za valjano sprovođenje istrage i postizanje cilja formiranja Anketnog odbora. Međutim, u vezi sa najavljenom izmjenom Odluke o formiranju Anketnog odbora, treba imati u vidu da Zakon o parlamentarnoj istrazi poznaje rok “do kojeg je anketni odbor dužan da obavi parlamentarnu istragu” i trenutak kada Anketni odbor prestaje sa radom, a to je dan odlučivanja o izvještaju Anketnog odbora”, zaključuje Muk.
Izvor:CDM
