Foto:Shutterstock
Hipertenzija odnosno visok krvni pritisak, predstavlja vrijednosti pritiska koje iznose 140/90 milimetara živinog stuba (mmHg), odnosno vrijednost sistolnog (gornjeg) pritiska 140 mmHg, ili dijastolnog (donjeg) 90 mmHg, ili oba 140/90 mmHg i preko toga.
Optimalne vrijednosti krvnog pritiska su:
optimalan krvni pritisak do 120/80 mmHg
normalan krvni pritisak do 130/85 mmHg
visoko normalan krvni pritisak do 130-139/85-89 mmHg
Očitavanja krvnog pritiska iznad 180/120 mmHg su opasno visoka i zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. Opšte je poznato da, što je krvni pritisak veći, to je i rizik od kardiovaskularnih komplikacija veći.
Zašto je opasan visok krvni pritisak?
Visok krvni pritisak je faktor rizika za sledeća zdravstvena stanja:
Srčani udar
Moždani udar
Srčana insuficijencija
Gubitak vida
Bolest ili otkazivanje bubrega
Demencija
Seksualna disfunkcija
Slabe kosti
Angina (bol u grudima)
Bolest perifernih arterija
Kako brzo sniziti krvni pritisak
U slučaju komplikacija visokog krvnog pritiska kao što su moždani ili srčani udar, odmah se treba obratiti ljekaru, jer su ovo hitna medicinska stanja.
U slučaju da postoji visok krvni pritisak bez komplikacija, može da se pokuša sa određenim metodama za momentalno snižavanje pritiska, ali je uvijek dobro konsultovati se sa ljekarom.
Prvi korak koji treba uraditi da bi se brzo snizio krvni pritisak jeste da se osoba smiri, legne i polako primijeni tehniku dubokog disanja. Ova tehnika oslobađanja od stresa može pomoći u snižavanju krvnog pritiska u određenoj mjeri.
Ako tehnike smirivanja ne pomognu, odmah se treba obratiti ljekaru. Takođe, ukoliko ste već uzeli lijek a krvni pritisak je i dalje visok, treba se obratiti ljekaru.
Terapija je glavna opcija za liječenje visokog krvnog pritiska. Takođe, postoji više nefarmakoloških načina za održavanje zdravog krvnog pritiska na duge staze. Kako se krvni pritisak stabilizuje promenom načina života, ljekovi mogu postepeno da se ukidaju, a o tome svakako odlučuje ljekar. Ljekovi u kombinaciji sa zdravom ishranom i zdravim stilom života, smanjuju rizik od moždanog udara, srčanog udara i drugih komplikacija.
Kako brzo sniziti krvni pritisak bez ljekova
Postoji nekoliko savjeta pomoću kojih može da se pokuša sa snižavanjem krvnog pritiska bez upotrebe ljekova:
Duboko disanje 60 sekundi: Duboko udahnuti, zadržati dah 3-5 sekundi, a zatim polako izdahnuti, i tako 60 sekundi. Osoba treba da pokuša da se opusti, jer stres i anksioznost podižu krvni pritisak. Praktikovanje vježbi disanja usporava rad srca i podstiče opuštanje.
Popiti malo vode: Dehidracija može da dovede do porasta krvnog pritiska, tako da ispijanje čaše vode može biti od pomoći u snižavanju krvnog pritiska.
Blaga fizička aktivnost: Odlazak u šetnju ili lagano istezanje takođe mogu pomoći u brzom snižavanju krvnog pritiska.
Nekoliko kockica crne čokolade: Tamna čokolada sadrži flavonoide, za koje se pokazalo da snižavaju krvni pritisak. Ipak, treba biti umjeren.
Tuširanje hladnom vodom: Hladna voda može da smiri osobu i pomogne joj da se opusti, što posledično smanjuje krvni pritisak.
Umjereno sunčanje: Postoji veza između izlaganja suncu i krvnog pritiska. Istraživanja pokazuju da vitamin D, poznat i kao “sunčev vitamin” ima značajnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska. Jedna studija je pokazala da 30 minuta izlaganja sunčevim zracima smanjuje krvni pritisak u prosjeku za 4,90 mmHg. Svakako, treba biti oprezan i umjeren pri izlaganju suncu tokom ljeta.
Sok od cvekle i jabuke: Istraživanje je pokazalo da piće koje sadrži sok od cvekle i jabuke pomaže u snižavanju visokog krvnog pritiska.
Čaj od hibiskusa: Svakodnevno ispijanje čaja od hibiskusa može pomoći u kontroli hronične hipertenzije.
Akupunktura: Istraživanje je pokazalo da akupunkturna terapija svakog drugog dana tokom mjesec dana pomaže u snižavanju visokog krvnog pritiska.
Ove metode, dakle, mogu da pruže samo privremeno olakšanje i nisu zamjena za medicinski tretman visokog krvnog pritiska. Uvijek je poželjno posavjetovati se sa ljekarom prije primjene bilo koje od navedenih metoda.
Kako dugoročno sniziti krvni pritisak
U nastavku su savjeti za zdrav način života, koji mogu pomoći u sprečavanju visokog krvnog pritiska i smanjenju rizika od srčanih bolesti i moždanog udara:
1. Redovno mjeriti pritisak i uzimati propisanu terapiju
Redovno mjerenje krvnog pritiska kod kuće je ključno. Visok krvni pritisak nerijetko ne ispoljava simptome, te mnogi ne znaju da ga imaju. Zbog toga je važno da i zdrave osobe povremeno provjeraju vrijednosti krvnog pritiska kod kuće.
Međutim, ne treba propuštati i redovne zdravstvene preglede kod ljekara. Antihipertenzivne ljekove treba uzimati na način kako je propisano. Kako bi ih uzimali na vrijeme, poželjno je postaviti podsjetnike na telefonu.
2. Održavati zdravu težinu
Gojaznost je glavni faktor rizika za visok krvni pritisak. Za osobe sa prekomjernom težinom, gubitak čak i nekoliko kilograma može da snizi krvni pritisak i blagotvorno utiče na opšte zdravlje. Savjet je da se održava indeks tjelesne mase (BMI) između 18,5 i 24,9 kg/m2.
3. Smanjiti višak masti oko struka
Tijelo u obliku jabuke, koje karakteriše višak masti oko struka, može da bude znak metaboličkog sindroma. Metabolički sindrom podrazumijeva skup zdravstvenih stanja koja zajedno povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Višak masti oko struka povećava rizik od hipertenzije i srčanih bolesti. Masnoće oko struka mogu da se smanje kroz različite vježbe, uključujući trčanje, hodanje, planinarenje, veslanje, plivanje i trening visokog intenziteta.
4. Redovna fizička aktivnost
Američko udruženje za srce (AHA) preporučuje 90-150 minuta fizičke aktivnosti tokom cijele nedjelje ili najmanje 30 minuta svakog dana. Svakodnevno vježbanje je najbolji način da se reguliše tjelesna težina i samim tim snizi krvni pritisak.
Prema istraživanjima, svakodnevno vježbanje u trajanju od 30 minuta može da smanji krvni pritisak za oko 5-8 mmHg.
5. Prestanak pušenja
Pušenje izaziva nakupljanje plaka u krvnim sudovima što dovodi do visokog krvnog pritiska i povećava rizik od srčanog ili moždanog udara. Osim toga, pušenje može da oteža apsorbciju određenih lekova za krvni pritisak.
6. Dovoljno sna
Krvni pritisak varira tokom dana i riječ je fiziološkim oscilacijama u vrijednostima pritiska, tokom 24 sata, koje su prisutne kod svih osoba. Uobičajeno je da vrijednosti krvnog pritiska opadaju od 23 sata do 2 sata posle ponoći, što dovoljno govori o važnosti sna za zdravlje srce i krvnih sudova.
Opste preporuke glase: 7-9 sati kvalitetnog sna svake noći.
7. Upravljanje stresom
Stres oslobađa hormone koji privremeno podižu krvni pritisak. Hormon stresa, ili kortizol, sužava krvne sudove i može da dovede do privremenih skokova krvnog pritiska. Stres takođe može dovede do prejedanja, lošeg sna ili zloupotrebe droga i alkohola.
Upravljanje stresom znači da osoba radi aktivnosti koje je opuštaju i čine da se osjeća dobro. To može da uključuje jednostavne stvari kao što su duge šetnje prirodom, slušanje muzike ili uživanje u hobijima. Takođe, korisno je isprobati tehnike dubokog disanja i meditacije, prenosi “Medicine Net”.
Upravljanje stresom je svakako izazov u današnje vrijeme, te je poželjno potražiti stručnu pomoć ukoliko je to potrebno
8. Povećati unos kalijuma
Hrana bogata kalijumom može da snizi krvni pritisak. Namirnice bogate kalijumom uključuju:
Voće kao što su banane, dinje, avokado, pomorandže i kajsije
Zeleno lisnato povrće kao što su spanać i kelj
Povrće kao što su krompir, batat, pečurke i pasulj
Mliječni proizvodi bez masti ili sa niskim sadržajem masti
Tunjevina i losos
Orašasti plodovi i sjemenke.
9. Izbjegavati šećere
Izbjegavati hranu i pića koja sadrže dodatne šećere, poput bezalkoholnih pića i sokova, kolača i slatkiša.
10. Izbjegavati zasićene i trans masti
Opšti je savjet da se izbjegava hrana koja sadrži dosta natrijuma, holesterola i zasićenih i trans masti, poput brze hrane ili pržene hrane. Umjesto toga, unositi više cijelih žitarica, svježeg voća i povrća. Takođe, treba unositi dovoljno vode i birati zdrave napitke kao što su sok od jabuke, sok od nara, sok od cvekle ili mlijeko bez masti.
11. Ograničiti unos soli
Voditi računa o unosu natrijuma kroz ishranu, jer so može da poveća krvni pritisak. Opšte preporuke za dnevni unos natrijuma iznose do 2.300 miligrama (mg) za zdrave osobe i manje 1.500 mg za osobe sa visokim krvnim pritiskom.
Posebno treba voditi računa o upakovanoj, prerađenoj hrani koja obično sadrži više natrijuma.
12. Ograničiti unos kofeina i alkohola
Kofein može da poveća krvni pritisak. Osobe koje pate od hipertenzije trebalo bi da ograniče unos napitaka koji sadrže kofein, naročito prije vježbanja.
Takođe, treba u potpunosti ograničiti unos alkohola ili ga konzumati umjereno, a to znači:
muškarci: ne više od 2 pića dnevno
žene: ne više od jednog pića dnevno.
Izvor:DAN
