Foto:Shutterstock
Držanje pod kontrolom visokog krvog pritiska podrazumijeva niz svakodnevnih navika poput smanjenog unosa soli, kvalitetnog sna, fizičke aktivnosti i uzimanja propisane terapije.
Kardiolog dr Tarikšah Sjed objašnjava da je krvni pritisak “stvarni pritisak u arterijama koje prenose krv iz srca u tijelo”. Dodaje da sistolni pritisak označava trenutak kada srce pumpa krv, dok dijastolni predstavlja pritisak nakon tog pumpanja, kada se održava elastičnošću arterija.
Ako imamo povišen krvni pritisak, važno je znati da postoji jedna stvar koju ne bismo smeli da radimo odmah nakon buđenja — naglo ustajanje iz kreveta.
Kardiolog dr Menhel Kino upozorava da to treba izbjegavati, naročito kod osoba koje uzimaju ljekove za pritisak.
“Umjesto toga, ustanite postepeno tako što ćete prvo sjesti na ivicu kreveta minut ili dva kako biste spriječili vrtoglavicu, omaglicu ili čak nesvjesticu. Ovi simptomi nastaju zbog privremenog pada krvnog pritiska jer se manje krvi nego inače vraća u srce”, kaže za Parade.
Povišen pritisak često nema simptome
Osim naglog ustajanja, postoje i druge navike koje treba izbjegavati odmah nakon buđenja.
Dr Kino ističe da ne bi trebalo odmah započinjati intenzivnu fizičku aktivnost poput trčanja, dizanja tegova ili HIIT treninga.
“Krvni pritisak naglo raste nakon buđenja zbog cirkadijalnih ritmova, pojačane aktivnosti nervnog sistema i hormonskih promjena. Taj prirodni jutarnji porast može dodatno opteretiti srce i povećati rizik od aritmija ili drugih problema, naročito kod osoba sa nekontrolisanom hipertenzijom”, napominje. Umjesto toga, preporučuje se da se dan započne postepeno i da se tek nakon 30 do 60 minuta krene sa laganim kretanjem poput istezanja ili kratke šetnje.
“Intenzivnije vježbanje ostavite za kasnije tokom dana kada je tijelo spremnije, a krvni pritisak stabilniji”, kaže dr Kino. Dr Sjed dodatno naglašava da povišen pritisak često nema simptome, ali može dugoročno oštetiti organe, zbog čega je važno redovno se kontrolisati i pratiti savjete ljekara.
Izvor:DAN
