Izmjene zakona o SDT-u: Rasterećenje, smanjenje nadležnosti za koruptivna krivična djela, uvođenje pojma visokog javnog funkcionera…

Radio Titograd

31.05.2024, 07:27h

4 min

Foto: CdM

 

Kako bi se poboljšala efikasnost Specijalnog državnog tužilaštva Vlada je predložila izmjene Zakona o SDT-u i uputila ih Skupštini Crne Gore na usvajanje. Ovaj zakonski akt naći će se pred poslanicima sljedeće nedjelje u sklopu zakona potrebnih za dobijanje IBAR-a.

Predložene izmjene ovog propisa odnose se na smanjenje nadležnosti SDT-a u odnosu na krivična djela sa elementom korupcije, kao i uvođenje pojma visokog javnog funkcionera za koga bi bilo nadležno ovo tužilaštvo.

“Kroz vrlo široku definiciju pojma javnog funkcionera, stvoren je prostor za procesuiranje lica koja objektivno po svojoj funkciji koju obavljaju ne bi ulazili u krug lica čije bi se protivpravno postupanje moglo i trebalo tretirati kao visoka korupcija”, istakli su iz Vlade.

Tom izmjenom bi se smanjla nadležnost SDT-a na krivična djela korupcije na visokom nivou, koja su počinili visoki javni funkcioneri.

“Na ovaj način se obezbjeđuje rasterećenje SDT-a, ali i Specijalnog odjeljenja Višeg suda i Specijalnog policijskog odjeljenja od postupanja u koruptivnim krivičnim djelima koja objektivno ne predstavljaju najveću opasnost za društvo i državu”, smatraju u Vladi.

Zbog toga se predlaže da jedan član Zakona glasi:

Specijalno državno tužilaštvo je isključivo nadležno za gonjenje učnilaca krivičnih djela, i to:

1) organizovanog kriminala, bez obzirana visinu propisane kazne;

2) korupcije ako je visoki javni funkcioner izvršio sljedeća krivična djela:
– zloupotreba službenog položaja,
– prevara u službi,
– protivzakoniti uticaj,
– navođenje na protivzakoniti uticaj,
-primanje mita,
– davanje mita;

3) pranja novca iz člana 268 st. 3 i 4 Krivičnog zakonika Crne Gore; *

4) terorizma;

5) ratnih zločina

Predloženim zakonskim aktom utvrdilo bi se da je visoki javni fukcioner: predsjednik Crne Gore i generalni sekretar predsjednika Crne Gore; predsjednik Skupštine Crne Gore, poslanik i generalni sekretar Skupštine Crne Gore; predsjednik i član Vlade Crne Gore i generalni sekretar Vlade, državni sekretar i generalni direktor u ministarstvu; starješina organa uprave i pomoćnik starješine organa uprave nadležog za: izvršenje krivičnih sankcija, zaštitu tajnih podataka, poslove poreza, poslove carina, igre na sreću, kapitalne projekte, nekretnine, državnu imovinu, zaštitu životne sredine i inspekcijske poslove.

Zatim: direktor Agencije za civilno vazduhoplovstvo, direktor Agencije za sprečavanje korupcije, direktor Agencije za zaštitu konkurencije; direktor i pomoćnik direktora Uprave policije; direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost; predsjednik suda i sudija; rukovodilac državnog tužilaštva, državni tužilac i specijalni tužilac; gradonačelnik Glavnog grada, gradonačelnik Prijestonice, predsjednik opštine, predsjednik Skupštine Glavnog grada, predsjednik Skupštine Prijestonice i predsjednik Skupštine opštine; predsjednik i sudija Ustavnog suda Crne Gore.

Kao i: predsjednik i član Senata Državne revizorske institucije; predsjednik i član Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki; predsjednik, sekretar i član Drzavne izborne komisije; predsjednik i član Komisije za žalbe; guvener i član Savjeta Centralne banke; zaštitnik ljudskih prava i Sloboda i njegov zamjenik; zaštitnik imovinsko-pravnih interesa i njegov zamjenik i izabrano ili imenovano lice u organima upravljanja privrednog društva koje je u većinskom držvnom vlasništvu.”

* Član 268 Krivičnog zakonika Crne Gore

Pranje novca

(1) Ko izvrši konverziju ili prenos novca ili druge imovine sa znanjem da su pribavljeni kriminalnom djelatnošću, u namjeri da se prikrije ili lažno prikaže porijeklo novca ili druge imovine, ili ko stekne, drži ili koristi novac ili drugu imovinu sa znanjem u trenutku prijema da potiču od vršenja kriminalne djelatnosti, ili ko prikrije ili lažno prikaže činjenice o prirodi, porijeklu, mjestu deponovanja, kretanja, raspolaganja ili vlasništva novca ili druge imovine za koje zna da su pribavljeni kriminalnom djelatnošću,
kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1 ovog člana kazniće se izvršilac djela iz stava 1 ovog člana koji je i izvršilac ili saučesnik u krivičnom djelu kojim je pribavljen novac ili imovina iz stava 1 ovog člana ili ko pomogne izvršiocu radi izbjegavanja njegove odgovornosti za učinjeno djelo, ili u istom cilju preduzme radnje radi prikrivanja porijekla novca ili imovine iz stava 1 ovog člana.

(3) Ako iznos novca ili vrijednost imovine iz st. 1 i 2 ovog člana prelaze četrdeset hiljada eura, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do deset godina

(4) Ako djelo iz st. 1 i 2 ovog člana izvrši više lica koja su se udružila za vršenje takvih djela, kazniće se zatvorom od tri do dvanaest godina.

(5) Ko učini djelo iz st. 1 i 2 ovog člana, a mogao je i bio dužan da zna da novac ili imovina predstavljaju prihod pribavljen kriminalnom djelatnošću, kazniće se zatvorom do tri godine

(6) Za djela iz st. 1, 2, 3 i 5 ovog člana, kazniće se propisanom kaznom i odgovorno lice u pravnom licu, ako je znalo, odnosno moglo i bilo dužno da zna da su novac ili druga imovina pribavljeni kriminalnom djelatnošću.

(7) Novac i imovina iz st. 1, 2 i 3 ovog člana oduzeće se.

(8) Imovina, u smislu ovog člana, podrazumijeva imovinska prava bilo koje vrste, nezavisno od toga da li se odnose na dobra materijalne ili nematerijalne prirode, pokretne ili nepokretne stvari, hartije od vrijednosti i druge isprave kojima se dokazuju imovinska prava, kao i digitalnu imovinu.

Razlozi za donošenje zakona

U Vladi pojašnjavaju da se izmjene ovog zakona rade zbog prevazilaženja problema koji su se pojavili u njegovoj praktičnoj primjeni zbog široko postavljene nadležnosti SDT-a, koja rezultira velikim opterećenjem ovog organa.

“Imajući u vidu da je veliki broj složenih predmeta za najteža krivična djela formiran u SDT-u, koji nužno zahtijeva angažovanje svih kapaciteta tog tužilaštva u njihovom rješavanju, a radi djelotovornog procesuiranja osumnjičenih i okrivljenih lica u ovim predmetima, neophodno je ubuduće rasteretiti ovo tužilaštvo”, naglasili su iz Vlade.

Takođe, dodaju j da je, jedan od razloga za izmjene ovog propisa je i ostvarivanje uslova za ispunjavanje obaveza iz privremenih mjerila 28 i 29 u okviru poglavlja 23 (Pravosuđe i temeijna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost), kroz operativne zaključke kojim se preporučuje izmjena Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu kako bi se njegova nadležnost smanjila i svela samo na korupciju na visokom nivou.

“Pored toga, razlog za donošenje ovog zakona sadržan je u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2023. godinu, u kom su date preporuke kako bi se unaprijedile politika krivičnog sankcionisanja i odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju, s posebnim akcentom na korupciju na visokom nivou”, zaključuju u Vladi.

Zakon bi stupio na snagu osmi dan od dana objavljivanja u Službenom listu.

A. Obradović

 

 

Izvor:CDM

Podijeli na:

Magazin, Titogradske vijesti, top2

23.06.2024. u 06:37h

Titogradske vijesti, top2

23.06.2024. u 06:32h

Titogradske vijesti, top1

23.06.2024. u 06:16h

Titogradske vijesti, top2

22.06.2024. u 18:49h

Titogradske vijesti, top2

22.06.2024. u 18:22h

Skip to content