Foto:Shutterstock
Iritabilni kolon je funkcionalni, motorni poremećaj koji se karakteriše čitavim nizom simptoma od strane organa za varenje bez organske osnove bolesti.
Simptomi iritabilnog kolona mogu biti:
bol i nelagodnost u stomaku,
promjene u crijevnom pražnjenju (dijareja, opstipacija, osjećaj nepotpune ispražnjenosti nakon pražnjenja ili urgencija za stolicom, nadimanje, gorušica),
ali i simptomi koji nisu direktno povezani sa organima za varenje (umor, letargija, zabrinutost za sopstveno zdravlje).
Najčešće se javlja u mlađoj i srednjoj životnoj dobi, a stres, anksioznost i ubrzan tempo života mogu pogoršati simptome ove bolesti. Često je predisponirajući faktor za pogoršanje ili pojavu simptoma prekomjerna upotreba kafe, alkohola, začinjene hrane, piše za Stetoskop dr Milica Bošković, ljekar opšte medicine.
Sami simptomi variraju, jedni smjenjuju druge, mogu trajati danima i mjesecima, pogoršavati se ili se pojavljivati i nestajati bez jasnog objašnjenja.
Iritabilni kolon – liječenje
Iritabilni kolon je teško liječiti, ali promjena životnih navika u ishrani može dovesti do regresije ili gubitka simptoma i na taj način poboljšati kvalitet života
U terapiji je od presudne važnosti pravilan odnos ljekar-pacijent. Povjerenje u ljekara koji će doći do prave dijagnoze, isključiti organske bolesti (zapaljenske ili maligne bolesti organa za varenje), a potom i objasniti prirodu bolesti često bude najbolji lijek.
Ukoliko u simptomatologiji dominira bol, ljekar će prepisati ljekove koji djeluju na bol i grčeve u stomaku (spazmolitike, mebeverin).
Pri pojavi dijareje preporučuje se ograničen unos svježeg voća i povrća, (dati prednost voću u obliku kompota i barenom povrću) kao i probiotici i antidijaroici.
U slučaju opstipacije predlog je, naprotiv da se konzumira svježe voće i povrće, a u terapiju se mogu uvesti i osmotski laksativi.
LOW FOODMAP dijeta
Poslednjih godina se pojavljuju dokazi o efikasnosti LOW FOODMAP dijete kao prve linije u terapiji iritabilnog kolona.
Ona se zasniva na dokazanim činjenicama da pojedini ugljeni hidrati doprinose pojavi simptoma. Oni su nazvani FOODMAP (početna slova engleskih riječi: Fermentable; Oligo-saccharides; Di-saccharides; Mono-saccharides; Poliols).
Dakle, u ishrani treba izbjegavati hranu koja:
nije svarljiva i fermentiše u debelom crijevu,
zatim hranu bogatu oligosaharidima koji se teško vare u tankom crijevu (pšenica, pšenično brašno, luk, crni i bijeli, pasulj i druge leguminoze, indijski orah, pistaći),
mlijeko,
fruktoza,
hrana u kojoj je prisutan sorbitol, inulin, manitol, a to su uglavnom vještački zaslađivači u velikom broju konditorskih proizvoda.
Obično je četiri do 6 nedjelja dovoljno da se utvrdi da li će doći do povlačenja simptoma uz ovu dijetu. Nakon toga, važno je ponovo u ishranu uvesti izbjegavanu hranu kako bi se utvrdilo koja grupa namirnica izaziva simptome.
Izvor:DAN
