Foto:HRA
Napredak Crne Gore u procesuiranju ratnih zločina još nije dostigao zahtjeve završnog mjerila za poglavlje 23, uprkos pozitivnoj ocjeni Evropske komisije, saopštila je Akcija za ljudska prava (HRA). Iz te organizacije poručuju da pravda za žrtve ratnih zločina ostaje jedan od najvažnijih ispita vladavine prava koji, kako su istakli, Crna Gora još nije položila.
HRA navodi da jedna prvostepena presuda i jedna potvrđena optužnica tokom 2025. godine, ponovno formiranje četiri stara predmeta i zahtjevi međunarodnim i regionalnim pravosudnim institucijama predstavljaju pomake, ali da su oni još daleko od ispunjavanja završnog mjerila.
“Završno mjerilo zahtijeva kredibilni i održiv bilans rezultata u djelotvornom istraživanju, procesuiranju i suđenju za ratne zločine, uključujući slučajeve na najvišem nivou odgovornosti, u skladu sa međunarodnim pravom i standardima”, dodaje u se saopštenju HRA.
Prema njihovim navodima, od juna 2024. godine nije bilo novih istraga ni optužnica, niti naznaka da Specijalno državno tužilaštvo ispituje komandnu odgovornost, odnosno odgovornost za ratne zločine na najvišem nivou. Rezultata preispitivanja četiri ponovo formirana predmeta još nema.
Ponovo su formirani predmeti “Deportacija”, “Bukovica”, “Kaluđerski laz” i “Logor Morinj”, dok Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, na zahtjev SDT-a, priprema novi istražni dosije o mogućem učešću jednog crnogorskog državljanina u ratnim zločinima. HRA, međutim, smatra da samo ponovno formiranje tih predmeta nije dovoljno za pozitivnu ocjenu proaktivnosti tužilaštva.
Kao važan rezultat crnogorskog pravosuđa HRA navodi prvostepenu presudu Slobodanu Pekoviću za ratno seksualno nasilje, ali ističe da taj predmet nije rezultat samoinicijativnog rada domaćeg tužilaštva, jer je krivično gonjenje preuzeto iz Bosne i Hercegovine. Presuda još nije pravosnažna.
U HRA upozoravaju i da u Crnoj Gori do sada nije pokrenut nijedan postupak za ratne zločine po osnovu komandne odgovornosti.
“Ponovno razmatranje predmeta ‘Deportacija’, ‘Bukovica’, ‘Kaluđerski laz’ i ‘Morinj’ treba da obuhvati i odgovornost onih koji su bili dužni da zločine spriječe ili preduzmu mjere za kažnjavanje odgovornih, a to nijesu uradili”, navode iz HRA.
Posebno ukazuju i na položaj žrtava. Završno mjerilo za poglavlje 23 zahtijeva da im budu obezbijeđeni pristup pravdi i reparacijama, ali HRA ocjenjuje da odgovarajuća podrška i djelotvoran pristup obeštećenju još nijesu obezbijeđeni.
Rezultati rada Vladine komisije za obeštećenje građana Crne Gore stradalih ili povrijeđenih tokom ratnih dešavanja devedesetih godina još nijesu javno poznati. Jednokratna isplata od po 100.000 eura za 16 porodica civilnih žrtava rata, kako navode, nije obuhvatila sve porodice i predstavljala je retroaktivnu isplatu socijalne pomoći, a ne naknadu štete.
HRA poručuje da samo usvajanje strateških dokumenata, sprovođenje obuka, nabavka opreme i razmjena podataka nijesu dovoljni za ispunjenje završnog mjerila, već je potrebno da te aktivnosti dovedu do konkretnih i održivih rezultata u postupcima i ostvarivanju prava žrtava.
“Imajući u vidu da poslije tri decenije od ratova devedesetih ističe vrijeme za procesuiranje ratnih zločina, ključno je obezbijediti da crnogorsko tužilaštvo i sudovi intenziviraju rad”, zaključuju iz HRA.
Izvor:RTCG
