Foto:Pixabay
Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) traži od Vlade da povećanje minimalnih zarada prati konkretan paket mjera podrške privredi, uz faznu primjenu novih iznosa, subvencije za mala preduzeća, mogućnost plaćanja poreza na dobit u ratama i najmanje dvije godine bez novih državnih i lokalnih nameta. Privrednici upozoravaju da bi primjena najavljenog Euro modela bez detaljnih ekonomskih analiza i odgovarajućih zaštitnih mjera mogla ugroziti poslovanje, investicije i radna mjesta.
Povećanje zarada i unapređenje životnog standarda zaposlenih ciljevi su koje podržavaju predstavnici privrede, ali, kako kažu, smatraju da teret njihove realizacije ne može biti isključivo na poslodavcima. Zbog toga UPCG poziva Vladu da prije donošenja konačnih odluka otvori suštinski dijalog sa privredom i dogovori mjere koje će kompanijama omogućiti da podnesu veće troškove poslovanja.
Unija je predsjedniku Vlade uputila poziv za sastanak i dostavila dokument sa 13 predloga za rješavanje problema koji opterećuju privredu. Među zahtjevima su zadržavanje modela dvije minimalne zarade, njihovo utvrđivanje na 800 i 1.000 eura od 1. januara 2027. godine, prelazni period za primjenu novih iznosa i finansijska podrška mikro i malim preduzećima i preduzetnicima.
Iz UPCG poručuju da povećanje zarada mora biti dio šireg dogovora koji će istovremeno omogućiti rast životnog standarda, očuvanje zaposlenosti, konkurentnosti kompanija i nastavak investicija.
„Privreda ne traži privilegije, već predvidive, stabilne i održive uslove poslovanja“, poručuju iz Unije poslodavaca, uz ocjenu da država mora preuzeti dio odgovornosti za posljedice odluka kojima se direktno povećavaju troškovi poslovanja.
Šta poslodavci traže od Vlade?
Jedan od zahtjeva UPCG odnosi se na zadržavanje postojećeg modela dvije minimalne zarade, koje bi od 1. januara 2027. godine iznosile 800 i 1.000 eura.
Iz Unije smatraju da takav pristup treba povezati sa mjerama koje će privredi omogućiti da podnese nove troškove bez ugrožavanja poslovanja i zaposlenosti. Posebno upozoravaju na položaj mikro i malih preduzeća i preduzetnika, koji imaju ograničene finansijske rezerve i manji prostor za prilagođavanje naglim promjenama.
Zato predlažu uvođenje prelaznog perioda do 12 mjeseci, tokom kojeg bi država finansijski pomogla najizloženijim privrednim subjektima kroz subvencije, odnosno omogućila fazno uvođenje novih iznosa minimalnih zarada.
UPCG traži i mogućnost plaćanja poreza na dobit u šest mjesečnih rata, kako bi se ublažio pritisak na likvidnost kompanija.
Među zahtjevima je i uvođenje moratorijuma od najmanje 24 mjeseca na uvođenje novih i povećanje postojećih državnih i lokalnih nameta. Poslodavci smatraju da je predvidivost troškova neophodna za planiranje poslovanja, zapošljavanja i investicija.
Unija traži i da država, državni fondovi, ustanove i lokalne samouprave blagovremeno izmiruju obaveze prema privredi, uz poštovanje ugovorenih i zakonskih rokova.
Promjene u sistemu bolovanja i zapošljavanju stranaca
Predlozi UPCG odnose se i na troškove povezane sa odsustvom zaposlenih, kao i na procedure zapošljavanja strane radne snage.
Poslodavci traže da naknadu za bolovanje nakon 30 dana direktno isplaćuje Fond za zdravstveno osiguranje, dok bi se za trudnička bolovanja isplata iz Fonda vršila od prvog dana. Naknade za porodiljsko i roditeljsko odsustvo, prema predlogu Unije, trebalo bi da direktno isplaćuju nadležni centri za socijalni rad.
Te promjene, kako navode, trebalo bi da prati uvođenje elektronskog bolovanja, efikasnija kontrola opravdanosti bolovanja i blagovremena isplata naknada.
Kada je riječ o zapošljavanju stranaca, UPCG traži da država odustane od uvođenja testa tržišta rada kao uslova za zapošljavanje, uz pojednostavljivanje i ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola za boravak i rad.
Unija istovremeno zahtijeva preispitivanje predloženih izmjena Zakona o radu kojima bi se zabranile izmjene akta o sistematizaciji radnih mjesta za zaposlene koji su u radnom odnosu 31. avgusta 2026. godine.
UPCG posebno problematizuje to što bi se takvo ograničenje odnosilo na privatni sektor, dok isto ograničenje, prema njihovom tumačenju predloženog rješenja, ne bi važilo za javni sektor i subjekte čiji su osnivači država ili lokalna samouprava.
Poslodavci traže i preispitivanje drugih zakonskih i administrativnih rješenja koja povećavaju troškove poslovanja i dodatno opterećuju kompanije.
Privrednici upozoravaju na inflaciju, pad investicija i gašenje malih biznisa
Zabrinutost zbog najavljenog Euro modela iskazana je i na zajedničkoj sjednici Odbora udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije, Odbora udruženja malih i srednjih preduzeća i Grupacije računovodstvenih agencija, održanoj u okviru Privredne komore Crne Gore.
Predstavnici privrede ocijenili su da održiv rast zarada ne može počivati samo na promjeni poreskog obračuna ili administrativnom određivanju njihovog nivoa, već mora biti praćen stvaranjem uslova za očuvanje proizvodnje, konkurentnosti i radnih mjesta.
„Poruka privrednika jeste da rast zarada mora biti praćen rastom produktivnosti i stvaranjem nove vrijednosti, uz uvažavanje realnih ekonomskih mogućnosti privrede“, saopštila je Privredna komora Crne Gore.
Predsjednik Odbora malih i srednjih preduzeća Aleksandar Minić kazao je da su privrednici veoma zabrinuti zbog najavljenog modela, jer smatraju da povećanje zarada nije usklađeno sa rastom produktivnosti.
„Privrednici nijesu protiv povećanja zarada, ali ono mora biti zasnovano na realnim mogućnostima ekonomije“, istakao je Minić.
Upozorio je da bi, u suprotnom, moglo doći do inflacije, smanjenja zaposlenosti, gašenja pojedinih malih biznisa i pada investicija. Posebno je ukazao na činjenicu da mala i srednja preduzeća nemaju dovoljno velike kapitalne rezerve da bez ozbiljnih posljedica podnesu dodatna opterećenja.
Minić se založio za postepeno povećanje zarada tokom dužeg vremenskog perioda, uz jasno definisane informacije o načinu realizacije najavljenog modela.
Sličnu zabrinutost iskazao je i predsjednik Odbora udruženja metalurgije Boban Stanić, koji je ukazao na značaj proizvodnje za ekonomski razvoj Crne Gore.
„Dio današnjih problema proizlazi upravo iz nedostatka proizvodnje, zbog čega je potrebno dodatno podstaći razvoj privrede i jačanje proizvodnih djelatnosti“, rekao je Stanić.
On je istakao da su poslodavci iznenađeni najavljenim modelom i zabrinuti zbog nedovoljno preciziranih detalja, naročito kada je riječ o dodatnim troškovima poslovanja.
„Zbog toga je neophodno uspostaviti partnerski odnos između države i privrede, uz jasne informacije koje bi poslodavcima omogućile da procijene posljedice predloženih mjera“, naglasio je Stanić.
Traže detaljne analize prije konačne odluke
Privrednici insistiraju da se prije konačnog definisanja Euro modela urade detaljne analize očekivanih efekata na troškove poslovanja, cijene, zaposlenost, investicije i konkurentnost, uz uvažavanje razlika među sektorima.
Posebno upozoravaju da povećanje minimalnih zarada ne utiče samo na zaposlene koji primaju minimalac, već može stvoriti pritisak na cjelokupnu strukturu zarada, uključujući stručni i rukovodeći kadar.
Zbog toga smatraju da je neophodno sagledati ukupan finansijski efekat predloženog modela, a ne samo nominalni rast minimalne zarade.
Prema ocjenama predstavnika privrede, rast troškova rada mogao bi se preliti na cijene sirovina, repromaterijala i usluga, pojačati inflatorne pritiske i oslabiti konkurentnost domaćih proizvođača. Posebno su izložena izvozno orijentisana preduzeća, koja povećane troškove ne mogu uvijek prenijeti na kupce na međunarodnim tržištima.
Takav razvoj događaja, upozoravaju, mogao bi dovesti do smanjenja investicija, proizvodnje i zapošljavanja, a dodatni rizici odnose se na moguće gašenje najranjivijih privrednih subjekata, prelazak dijela poslovanja u sivu zonu i odliv kapitala i radne snage.
Članovi odbora i grupacije ukazali su i na mogućnost smanjenja zapošljavanja mladih i visokoškolaca, kao i na položaj malih i srednjih preduzeća i njihovih dobavljača, koji bi mogli biti posebno izloženi novim troškovima.
„Bez jasnih ekonomskih analiza, dijaloga sa privredom i konkretnih mjera za povećanje produktivnosti, predloženi model ne može biti podržan“, poručili su privrednici.
Traže veća ulaganja u domaću proizvodnju
Pored fazne primjene novih iznosa zarada i mjera za ublažavanje troškova, privrednici smatraju da Vlada mora ponuditi širi program podrške domaćoj proizvodnji.
Takav program, prema njihovim predlozima, trebalo bi da bude usmjeren na modernizaciju opreme, automatizaciju, digitalizaciju, energetsku efikasnost, razvoj stručnog kadra i povoljnije finansiranje investicija.
Posebno je ukazano na potrebu da se postojeća sredstva Programa za unapređenje konkurentnosti privrede, koja za 2026. godinu iznose 3,5 miliona eura, za narednu godinu višestruko povećaju. Privrednici smatraju da je neophodno obezbijediti dovoljno novca za unapređenje produktivnosti, ali i definisati dodatne instrumente podrške kompanijama.
Upozoravaju da se bez odgovarajućih korekcija i pratećih mjera mogu ugroziti investicije, razvojni projekti i postojeća radna mjesta.
Kao jedan od zahtjeva izdvojeni su i jasnija razvojna politika, podsticanje domaće proizvodnje, povećanje izvozne konkurentnosti i smanjenje zavisnosti od uvoza.
Poruka predstavnika privrede jeste da povećanje zarada mora biti povezano sa realnim mogućnostima stvaranja nove vrijednosti i očuvanjem konkurentnosti crnogorske ekonomije.
Ekonomski fakultet najavio dvije analize za novembar
U raspravu o najavljenim ekonomskim mjerama uključio se i Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore, koji je saopštio da su efekti Euro modela već neko vrijeme predmet diskusije na katedrama i Vijeću te ustanove.
Sa Fakulteta su najavili da će na panel-diskusiji u novembru predstaviti rezultate dvije stručne analize koje se odnose na uticaj najavljenih mjera ekonomske politike na makroekonomsku stabilnost i poslovanje preduzeća.
Istakli su da aktivnosti sprovode u skladu sa svojom društvenom misijom, Strategijom razvoja Fakulteta i odgovornošću akademske profesije da doprinese stručnoj raspravi i savjetodavnom djelovanju prema nosiocima ekonomske politike.
„Analizu efekata Euro modela ćemo raditi u skladu sa svojom društvenom misijom, ne po pozivu“, poručili su sa Ekonomskog fakulteta.
Iz te ustanove naglasili su da analize sprovode u okviru istraživačkog rada članova katedri, na dobrovoljnoj osnovi, te da ih neće raditi na zahtjev zainteresovanih strana niti kao predmet komercijalnih ugovora.
Od Vlade se očekuje dogovor sa privredom
Zahtjevi UPCG i poruke sa sjednice predstavnika privrede ukazuju na zajedničko insistiranje da se odluke o zaradama ne donose odvojeno od procjene njihovih posljedica po poslovanje kompanija.
Poslodavci ne osporavaju značaj unapređenja životnog standarda zaposlenih, ali traže da Vlada prije konačnih odluka predstavi ekonomske projekcije, razmotri faznu primjenu mjera i utvrdi konkretne mehanizme podrške najizloženijim preduzećima.
U središtu njihovih zahtjeva su subvencije, poresko rasterećenje u dijelu likvidnosti, stabilnost državnih i lokalnih nameta, efikasnija administracija, blagovremeno izmirivanje obaveza javnog sektora i snažnija podrška proizvodnji i investicijama.
„Cilj ekonomskih mjera mora biti uspostavljanje ravnoteže između interesa zaposlenih i održivosti poslodavaca, uz stvaranje uslova za rast produktivnosti, nova ulaganja i dugoročnu konkurentnost crnogorske privrede“, poručili su predstavnici privrede.
Pitanje koje se sada postavlja pred Vladu jeste da li će prije konačnog definisanja modela otvoriti dijalog sa poslodavcima i prihvatiti da povećanje zarada prati paket mjera koji će dio troškova i rizika preuzeti na državu.
Za privredu, poručuju iz UPCG, nije sporno da zaposleni treba da imaju veće zarade, već da se do tog cilja dođe na način koji neće ugroziti opstanak kompanija, postojeća radna mjesta i mogućnost daljeg razvoja.
Aleksandra Obradović
Izvor:CDM
