Emocionalno prejedanje: Kako ga prepoznati i zaustaviti?

Kako prepoznati emocionalno prejedanje?

Moraćete neko vrijeme da proveravate svoje navike. Kada god osjetite želju za slatkim zapitajte se zbog čega. Ako ste tužni, provjerite da li posežete za grickalicama. Da li ste se ugojili od kada se desila neka važna životna prekretnica? Ako su odgovori da, vrijeme je da počnete da kontrolišete i emocije i ishranu.

Ponekad je bolje jesti slatkiše nego se baviti depresivnim mislima. Ponekad, možda – ali ne uvijek! Na kraju krajeva, efekat takvog improvizovanog “dopinga” vremenom nestaje, a problemi sa prekomjernom težinom ostaju kao posledica. Šta da radite? Sastavili smo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da se nosite sa emotivnim prejedanjem.

5 pitanja koja otkrivaju emocionalno prejedanje

Ukoliko su odgovori na sledeća pitanja: DA, vrijeme je da potražite pomoć kako biste postigli emotivnu stabilnost.

Kada obično jedeš?

Jedeš li kada si uznemiren, tužan ili pod stresom, čak i ako nisi fizički gladan?

Kako se osjećaš nakon što pojedeš?

Osjećaš li se krivom, tužno ili preopterećeno nakon što jedeš, naročito kada jedeš u velikim količinama?

Šta misliš o hrani?

Koristiš li hranu kao način da se nosiš sa svojim emocijama, kao što su anksioznost, usamljenost ili stres?

Da li si ikada pokušao da prestaneš da jedeš iz emocionalnih razloga?

Da li si ikada pokušao da prestaneš da jedeš kada si pod emocionalnim pritiskom, ali si imao problema u tome?

Kako se ponašaš prema hrani u različitim emocionalnim stanjima?

Primećuješ li da jedeš više ili manje hrane kada se osjećaš emocionalno uzbuđeno, nesigurno ili pod stresom?

Kako se izboriti sa emocionalnim prejedanjem?

Ukoliko smatrate da hranu koristite da biste izašli na kraj sa emocijama, pokušajte sledeće:

Potrudite se da planirate svaki obrok i užinu

Pet obroka: tri glavna i dvije užine spriječiće da osjetite glad tokom dana. Zašto? Kada dođe do stresa (koji se, nažalost, ne može izbjeći u stvarnom životu), emocionalna glad prerasta u fiziološku glad, i tada je teže napraviti zdrav izbor. Planiranje doručka, ručka, užine i večere sprečava vas da bezumno jedete samo zato što su zvezde pogrešno postavljene danas.

Ohladite glavu

Ovo može biti teško. Trebalo bi da se istrenirate da, kada ste napeti, tužni, bijesni – odložite obrok. Posle jakih emocija bolje je da se malo smirite – na primjer, prošetajte, otiđite u teretanu, isplačite se. Nakon 20 do 30 minuta, apetit će se smanjiti.

Neka vam usta budu zauzeta

Ali ponekad, čak i nakon duge šetnje i ohlađene glave, želja za jelom izazvana emocijama jednostavno ne prolazi. Umjesto da skočite pravo na užinu, bolje je da probate da popijete čaj ili da žvaćete žvaku. Ponekad je ovo dovoljno da odvrati mozak od jela.

Pijte vodu

Nije neuobičajeno da se dehidracija ili umor pomiješaju sa glađu ili željom za hranom, s obzirom da su senzacije prilično slične. Kada ne pijete dovoljno tečnosti, vaše tijelo počinje da koristi šećer iz zaliha, što dovodi do toga da žudite za nečim slatkim – iako vam je potrebna samo voda. A kada ste umorni, poželjećete da dobijete energiju iz hrane, čak i ako zapravo niste gladni.

Uživajte u užini, ali uradite to sa svrhom

Ako pribjegavate grickalicama kao kratkoročnom oslobađanju od stresa, stručnjaci savjetuju da uzmete “mini tajm aut” da biste bili iskreni prema sebi. Tokom tih nekoliko minuta, nekoliko puta duboko udahnite i saslušajte kako se osjećate prije nego što se odmah prepustite želji da jedete. Čak i ako na kraju odlučite da jedete sladoled (što je, iskreno, ponekad neophodno!), to će se shvatiti kao svjesna odluka i spasiti vas od daljeg samomučenja.