Foto:Pixabay
Najavljeni Euro model trebalo bi da donese značajno veće zarade zaposlenima, ali se postavlja i niz pitanja – koliko koštati državu, kako će ga podnijeti mala preduzeća, šta će biti sa prihodima opština i hoće li porasti inflacija.
Prema najavljenom modelu, minimalna neto zarada trebalo bi da bude 1.000 eura za radna mjesta sa osnovnim ili nižim obrazovanjem, 1.250 eura za radna mjesta sa srednjim obrazovanjem, odnosno 1.400 eura za radna mjesta koja zahtijevaju visoko obrazovanje.
Takođe, predviđeno je ukidanje doprinosa zaposlenog za PIO od 10 odsto i doprinosa za nezaposlenost od 0,5 odsto, uz promjene poreskog sistema.
Vlada očekuje da će smanjenje opterećenja rada podstaći zapošljavanje, povećati zarade i doprinijeti smanjenju sive ekonomije. Premijer Milojko Spajić najavio je i da bi prosječna neto zarada mogla premašiti 1.400 eura.
Jedna od najvećih nedoumica odnosi se na javne finansije.
Ekonomista Mladen Grgić procijenio je da bi Euro model državu mogao koštati oko milijardu eura.
To je, međutim, njegova procjena, a ne zvanično potvrđen konačni trošak reforme.
Upravo zbog toga kritičari traže detaljnu fiskalnu računicu – koliko će država izgubiti kroz smanjenje pojedinih prihoda, a koliko bi mogla nadoknaditi većom zaposlenošću, potrošnjom i drugim poreskim prihodima.
Za zaposlene, veća minimalna zarada znači više novca na računu. Za poslodavce, međutim, to znači veći trošak rada.
Poseban izazov može predstavljati povećanje troškova za mala i srednja preduzeća, posebno ona koja trenutno imaju veliki broj zaposlenih sa nižim zaradama.
Predstavnici Unije poslodavaca upozoravaju da bi dio firmi mogao imati problema da apsorbuje veće troškove. Kao moguće posljedice pominju se povećanje cijena, smanjenje broja zaposlenih, ali i zatvaranje pojedinih preduzeća. Iz UPCG su poručili da za sada Euro model nema njihovu podršku.
To su, ipak, procjene i upozorenja, a ne potvrđena posljedica reforme.
Još jedno pitanje odnosi se na inflaciju.
Ako građani budu imali više novca, njihova potrošnja može porasti. Istovremeno, ako poslodavcima porastu troškovi rada, dio njih može pokušati da taj trošak nadoknadi kroz veće cijene proizvoda i usluga.
Ekonomisti zbog toga upozoravaju da bi dio povećanja zarada mogao biti neutralisan rastom troškova života.
Koliki bi taj efekat mogao biti, zavisi od niza faktora: od produktivnosti i potrošnje do ponude proizvoda i ukupnih troškova poslovanja.
Promjene bi mogle imati posljedice i po lokalne samouprave.
Iz pojedinih opština već su stigla upozorenja da bi mogle ostati bez dijela prihoda, dok je Glavni grad najavio analizu efekata reforme na svoj budžet.
Nameće se pitanje – da li će lokalne samouprave imati dovoljno novca za finansiranje javnih usluga i investicija ukoliko dođe do pada njihovih prihoda.
Suština Euro modela može se svesti na jednostavnu računicu.
Zaposleni bi trebalo da imaju veće neto zarade.
Poslodavci bi, posebno u sektorima sa nižim platama, mogli imati veće troškove rada.
Država se odriče dijela pojedinih prihoda, uz očekivanje da će dio biti nadoknađen kroz veću ekonomsku aktivnost.
Opštine bi mogle osjetiti promjene kroz svoje prihode.
A građani bi mogli imati veću kupovnu moć, ali bi mogla biti smanjena ukoliko dođe do značajnijeg rasta cijena.
Aleksandra Obradović
Izvor:CDM
