CGO – Ko zaista ima politički uticaj u Evropskom parlamentu?

Radio Titograd

15.07.2026, 09:19h

3 min

Foto:CGO

 

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje na nalaze istraživanja EU Matrix – MEP Influence Index 2026, koje mjeri politički uticaj svih 720 poslanika aktuelnog saziva Evropskog parlamenta (EP) iz 27 država članica EU. Indeks se zasniva na analizi desetina hiljada podataka o radu poslanika, a rezultat svakog od njih dobija se kombinovanjem više kriterijuma – od formalnih i neformalnih liderskih pozicija, zakonodavnog rada i uloga u parlamentarnim odborima, do političkih mreža i obrazaca glasanja.

 

Na osnovu toga su objavljene rang-liste 150 najuticajnijih poslanika EP u ukupnom poretku, kao i posebne liste po državama članicama i oblastima politika Evropske unije. Očekivano, najveći politički uticaj imaju poslanici koji obavljaju ključne rukovodeće funkcije u institucijama, odborima i političkim grupama.

 

Najzastupljeniji među 150 najuticajnijih su poslanici iz Njemačke – njih 34, što čini gotovo četvrtinu ukupne liste. Na listi je i troje hrvatskih evroposlanika, među kojima je najbolje rangiran Karlo Ressler (50.1) na 23. mjestu. Iz Slovenije su na listi takođe troje poslanika, svi plasirani nakon 120. mjesta.

 

Za Crnu Goru je posebno važno koliki politički uticaj imaju poslanici koji, kroz svoje funkcije, oblikuju politiku proširenja EU i neposredno utiču na pristupni proces. Zato je, pored ukupnog indeksa uticaja, naročito relevantna oblast vanjske politike, koja obuhvata i pitanja proširenja, odnosa sa državama kandidatkinjama i donošenja odluka koje utiču na njihov evropski put.

 

Ukupni indeks uticaja Marjana Šareca, izvjestioca za Crnu Goru, iznosi 28,8, što ga svrstava među pet najuticajnijih evroposlanika iz Slovenije (četvrti od ukupno devet koliko ih Slovenija ima). Međutim, Šarec se ne nalazi među 150 najuticajnijih poslanika Evropskog parlamenta, niti među najuticajnijima u oblasti vanjske politike.

 

Među izvjestiocima za države kandidatkinje najveći uticaj ima izvjestilac za Tursku, Načo Sančez Amor, sa ukupnim indeksom 34,7, dok je u oblasti vanjske politike drugi najuticajniji poslanik sa 75,3 poena. Izvjestilac za Srbiju i bivši izvjestilac za Crnu Goru, Tonino Picula, uprkos skromnijem ukupnom rezultatu u ukupnom indeksu (25,4), nalazi se među najuticajnijim poslanicima u oblasti vanjske politike na četvrtom mjestu (65,6). Visoko su rangirani i izvjestioci za Ukrajinu i Moldaviju – Majkl Galer (41,8) i Sven Mikser (31,4), koji zauzimaju peto (Mikser 63, 8), odnosno sedmo mjesto (Galer 61,4) u oblasti vanjske politike.

 

Kada je riječ o Delegaciji Evropskog parlamenta za odnose sa Crnom Gorom, njen predsjednik Tomas Vajc sa indeksom 30,4 ubraja se među najuticajnije austrijskim poslanicima, ali ni on nije među 150 najuticajnijih u Evropskom parlamentu. Za razliku od njega, članovi Delegacije Matjaž Nemec i Marion Valsman nalaze se na toj listi, na 126., odnosno 103. mjestu, dok preostalih jedanaest članova Delegacije nije među 150 najuticajnijih.

 

Ni izvjestioci političkih grupa u sjenci (shadow rapporteurs) za Crnu Goru ne izdvajaju se po političkom uticaju. Među njima je najbolje rangiran Kostas Mavrides iz grupe Socijalista i demokrata (S&D), sa indeksom 27,1, što ga čini trećim najuticajnijim poslanikom sa Kipra (Kipar ukupno ima šest poslanika).

 

Međutim, uloga izvjestilaca predstavlja samo jedan segment procesa oblikovanja stavova Evropskog parlamenta o proširenju. Jednako je važno sagledati politički uticaj rukovodstva Odbora za vanjske poslove (AFET) i najvećih političkih grupa, u okviru kojih se usaglašavaju ključne odluke o državama kandidatkinjama. U tom kontekstu, predsjednik AFET-a Dejvid Mekalister zauzima 49. mjesto na listi najuticajnijih poslanika Evropskog parlamenta i ujedno je najuticajniji poslanik u oblasti vanjske politike (93,9), dok se među vodećim poslanicima u oblasti vanjske politike nalaze i jedan od koordinatora AFET-a Majkl Galer (61,4), kao i Tonino Picula (65,6).

 

Posebno je značajno da se među deset najuticajnijih poslanika Evropskog parlamenta nalaze predsjednici tri najveće političke grupe: Manfred Veber, predsjednik Evropske narodne partije (EPP) na prvomIratše Garsija Perez, predsjednica političke grupe Socijalista i demokrata (S&D) na trećem i Valeri Aje, predsjednica političke grupe Renew Europe, na sedmom mjestu. Budući da ove tri političke grupe okupljaju više od polovine poslanika Evropskog parlamenta i imaju presudnu ulogu u formiranju većine i usaglašavanju stavova, njihova položaj na vrhu ovog indeksa jasno pokazuje gdje se nalazi stvarni politički uticaj u Evropskom parlamentu.

 

Ivan Kašćelan, asistent na projektima

 

Izvor:CGO

Podijeli na:

Titogradske vijesti, top2

15.07.2026. u 09:19h

Titogradske vijesti, top2

15.07.2026. u 07:40h

Titogradske vijesti, top2

15.07.2026. u 07:36h

Titogradske vijesti, top2

15.07.2026. u 07:28h

Skip to content