Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da posthumna dodjela Ordena Crnogorske velike zvijezde mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju, ukazom predsjednika Crne Gore od 24. oktobra 2025. godine, otvara ozbiljno pitanje usklađenosti sa zakonskom svrhom ovog odlikovanja, ali i potvrđuje posljedice odsustva jasnih pravila u sistemu državnih odlikovanja.
Prema članu 9 Zakona o državnim odlikovanjima i priznanjima, Orden Crnogorske velike zvijezde dodjeljuje se za naročite zasluge u razvijanju i učvršćivanju saradnje i prijateljskih odnosa između Crne Gore i drugih država i međunarodnih organizacija, kao i za doprinos međunarodnom ugledu i položaju Crne Gore. Riječ je o odlikovanju čija je svrha jasno vezana za međunarodnu dimenziju djelovanja i afirmaciju države. U dosadašnjoj praksi, gotovo isključivo je dodjeljivan stranim državnicima i visokim međunarodnim zvaničnicima, među kojima su Joseph R. Biden, kraljica Ranija Al Abdullah, šeik Mohamed bin Zayed Al Nahyan, Fra John Danlap, Zoran Đinđić, Miroslav Lajčak, i drugi. Od ukupno 12 dodjela ovog ordena, samo dvije bile su domaćim državljanima. Drugi domaći dobitnik bio je Radivoje Brajović, odlikovan 2021. godine. Iako je i ta odluka predstavljala odstupanje od ranije prakse, Brajović je obavljao najviše državne funkcije i njegovo djelovanje bilo je neposredno povezano sa predstavljanjem države u međunarodnim odnosima i razvojem saradnje sa drugim državama.
Vjerski poglavar ne obavlja državne funkcije u oblasti međunarodnih odnosa, niti je javnosti predočen akt kojim bi bilo obrazloženo na osnovu kojih je konkretnih zasluga iz člana 9 Zakona predsjednik utvrdio da su ispunjeni uslovi za dodjelu ovog ordena.
Predsjednik Crne Gore je prvobitno najavio da će Amfilohiju dodijeliti „najviši državni orden“, da bi potom naveo da će mu uručiti „najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu“. Obrazlažući svoju odluku, Milatović je naveo da je Amfilohije „svojim obrazovanjem, autoritetom i dijalogom sa predstavnicima drugih crkava i religija dao doprinos međunarodnom ugledu Crne Gore“, ističući i da je u susretima sa brojnim vjerskim velikodostojnicima u Crnoj Gori i širom svijeta slušao riječi posebnog poštovanja prema Amfilohiju. Podsjećamo da su građanski aktivisti i organizacije civilnog društva još u oktobru 2025. osporavali ovu odluku ukazujući, između ostalog, na njegove javne istupe u kojima je Amfilohije veličao osuđene ratne zločince i izjave koje su brojni domaći i međunarodni akteri ocijenili nacionalističkim i diskriminatornim.
CGO, ipak, naglašava da ovo nije pitanje odnosa prema ličnosti mitropolita Amfilohija niti prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), već pitanje integriteta sistema državnih odlikovanja. Kada se odlikovanje dodjeljuje mimo zakonom propisane svrhe, šalje se poruka da zakonska ograničenja ne važe za sve podjednako.
Nedavno objavljena analiza CGO-a „Visoka priznanja, nejasna pravila – državna odlikovanja u Crnoj Gori 2006–2026.“ pokazala je da, iako Zakon propisuje svrhu svakog odlikovanja, ne predviđa mehanizme za provjeru da li su zakonski uslovi zaista ispunjeni. Ne postoje propisani kriterijumi za vrednovanje zasluga, postupak predlaganja kandidata niti obaveza obrazlaganja predsjedničkih odluka.
Dodatno, na zvaničnoj internet stranici predsjednika Crne Gore Orden Crnogorske velike zvijezde i dalje je opisan kao odlikovanje koje se dodjeljuje za zasluge u razvijanju saradnje između Republike Crne Gore i drugih država i međunarodnih organizacija. Međutim, prema važećem Ustavu iz 2007. godine, zvanični naziv države je Crna Gora, te „Republika Crna Gora“ više nije u službenoj upotrebi otkako je Crna Gora obnovila nezavisnost.
CGO ponovo naglašava da dodjela državnih odlikovanja predstavlja institucionalno priznanje ne samo pojedincima, već i vrijednostima koje država želi da promoviše. Zato ne može zavisiti isključivo od lične ocjene predsjednika, niti se zakonske odredbe mogu tumačiti proizvoljno i mimo njihove svrhe.
CGO ponavlja i preporuke iz analize: preciznije zakonsko definisanje kriterijuma i postupka predlaganja kandidata, obavezno javno obrazloženje svake dodjele, formiranje savjetodavnog tijela za razmatranje prijedloga i uspostavljanje javno dostupnog registra svih dodijeljenih državnih odlikovanja. Bez tih izmjena, sistem državnih odlikovanja ostaje zasnovan na širokoj diskreciji predsjednika države, umjesto na transparentnim i objektivno provjerljivim pravilima.
Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo
