Pitanje ˝Šta mladi gledaju na društvenim mrežama?˝ bilo je u fokusu istraživanja o
društvenim mrežama. Na osnovu prikupljenih podataka, analizirano je 2.577 doniranih videa
sa Instagrama i TikToka, što je omogućilo uvid u to kako izgledaju feedovi mladih u Crnoj
Gori i način na koji algoritmi oblikuju njihovu svakodnevicu u digitalnom prostoru.
Tip sadržaja zavisi od platforme. Instagram se bazira na vizuelnom identitetu i estetici.
Najčešće teme na Instagramu su: stilovi života, ljepota, moda, influenseri i putovanje. S
druge strane, TikTok je raznovrsniji i dinamičniji. Na ovoj platformi dominiraju humor,
stilovi života, sport, ishrana, automobili i gejming/igrice.
Međutim, važno je naglasiti da pored ovih dominantnih tema, ukupno 4,6% pregledanih
videa moglo se svrstati u problematične ili potencijalno problematične kategorije. Nalazi
takođe ukazuju na to da je vjerovatnoća da će korisnici naići na takav sadržaj dvostruko veća
na Instagramu nego na TikToku.
Među problematičnim sadržajem, najistaknutija je kategorija nasilja i normalizacije nasilja
(23%), koja obuhvata nasilje, nasilje nad djecom, humor o nasilju, normalizaciju seksualnog
nasilja i druge slične stavke. Potom se ističe diskriminacija i govor mržnje (14%), koja
najčešće podrazumijeva homofobiju, antisemitizam i ableizam, i uznemirujući i neprimjeren
sadržaj (13%), koji se često odnosio na humor povezan sa slučajem Džefrija Epstajna.
Preostale značajne kategorije su videi koji promovišu rizična ponašanja i fizičku ugroženost
(12%) i rodno zasnovani i seksualizovani sadržaj (12%). Nasilje i diskriminacija se
normalizuju kroz humor i zato se ovakav sadržaj često ne shvata dovoljno ozbiljno. Važno je
naglasiti da njihov šaljivi karakter ne umanjuje njihov uticaj na formiranje mišljenja mladih o
ovim temama. Preostali problematični sadržaj plasiran je u znatno ozbiljnijem tonu i odnosi
se na dezinformacije i ideološke narative (10%), promovisanje kriminala i društveno
neprihvatljivog ponašanja (8%) i ekstremizam i političku radikalizaciju (7%).
Važno je ozbiljno shvatiti ovakav sadržaj i ne otpisivati ga zbog njegove brojčano male
prisutnosti. Iako problematičan sadržaj čini manji dio ukupnog sadržaja, kontinuirana
izloženost takvim temama dokazuje da takve objave nisu izuzeci već postaju obrasci
ponašanja i stavova u digitalnom prostoru. Zato, pitanje bezbjednosti na internetu ne može
biti isključivo odgovornost pojedinca, već zahtijeva sistemski pristup borbi protiv ovakvog
sadržaja.
Ovakvi problemi ukazuju na potrebu jačanja digitalne i medijske pismenosti, kako bi mladi
uspjeli da razviju vještine kritičkog razmišljanja i prepoznavanja manipulativnog sadržaja i
dezinformacija. Uz to, važno je pozivati na veću odgovornost platformi u pogledu
kontrolisanja sadržaja koji se promoviše na njihovim mrežama. Veća transparentnost
algoritama može pomoći u zaštiti djece i mladih od štetnog sadržaja koji može negativno
uticati na njihov razvoj.
Digitalni prostor je važan dio svakodnevice mladih i stoga je važno da ozbiljno shvatimo
prijetnje sa kojima se tu susrećemo i da zajedno radimo na njihovom rješavanju kako bi
stvorili sigurnije okruženje za sve građane, a posebno djecu i mlade.
Podaci su dio istraživanja sprovedenog u okviru projekta „Monitoring kampanja protiv rodne
ravnopravnosti i ljudskih prava u Crnoj Gori, koje imaju strani uticaj“, uz finansijsku
podršku Britanske ambasade u Podgorici. Istraživanje je sprovedeno kroz online upitnik sa
uzorkom od 819 mladih ljudi iz Crne Gore.
