Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publiciata
Autorsko veče Safeta Hadrovića Vrbičkog, održano 3. decembra 2025. godine u svečanoj sali
Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” na Cetinju, bilo je događaj koji je prevazišao uobičajenu
formu književne promocije. U prostoru posvećenom znanju i śećanju, ova književna noć pretvorila
se u susret riječi, i etičke odgovornosti jednom od najdosljednijih čuvara bošnjačke kulturne i
duhovne baštine u Crnoj Gori. Posebno je istaknuto da je ovaj projekat podržan od Fonda za zaštitu
i ostvarivanje manjinskih prava, što mu daje dodatnu težinu u kontekstu očuvanja kulture, identiteta
i književnog nasljeđa bošnjačkog naroda u Crnoj Gori.
Tri govornika, svaki iz sopstvenog stručnog i duhovnog ugla, dali su jedinstvenu sliku stvaralaštva
Safeta Hadrovića Vrbičkog i njegovog neprolaznog značaja. Književnik i publicista Božidar
Proročić govorio je o drugom tomu monumentalnog “Divana”, naglašavajući da ova knjiga pored
toga što je zbir eseja, poezije, proze i zapisa, svojevrsni živi dokument jednog naroda i njegove
borbe da sačuva istinu o sebi. Hadrovićev “Divan” opisan je kao knjiga koja “diše onđe đe istorija
ponekad zanijemi”, dok ciklusi poput “Vrijeme sakatih umom”, “Žedni preko vode” i “Pisma iz
provincije” otkrivaju moralne zablude epoha, metafore izgona i pozive na buđenje savjesti. Safet
Hadrović Vrbički, rečeno je, ostaje stražar jezika i identiteta, pisac koji pero nosi kao amanet, a riječ
kao zakletvu protiv zaborava.
Profesor književnosti Veljko Đukanović ukazao je na pedagošku i etičku dimenziju Hadrovićevog
opusa. Podsjetio je da se izbor iz njegovih djela nalazi u školskim čitankama, čime se mlađim
generacijama prenosi vrijednost riječi koja pamti i opominje. Hadrovićev spoj dokumentarnosti i
poetičnosti stvara književna svjedočanstva koja ne dopuštaju da se patnja pretvori u statistiku. U
ciklusima poput “Paukovoj mreži”, “Zapisima iz lavirinta vremena” i pripovijestima o izgonu,
Đukanović je prepoznao pisca koji precizno spaja istoriju i intimnu dramu ljudske sudbine. Njegova
riječ, istakao je, predstavlja “stećak probuđenog pamćenja” i omogućava da se moralna istina
nikada ne izgubi.
Kulturolog Saša Božović istakla je da je Hadrovićeva riječ amajlija bošnjačkog naroda duhovni
predmet ali i svojevrsni otpor zaboravu i brana poništavanju identiteta. Govoreći o ciklusima “Izgon
kao sudbina”, “Paukova mreža”, “Zapisi iz lavirinta vremena” i “Pisma iz provincije”, naglasila je
da Hadrović u svojoj književnosti spaja dokument i metaforu, istorijsko iskustvo i unutrašnju
anatomiju trauma. Njegov “Divan” predstavljen je kao knjiga koja nadilazi nacionalne okvire i
podśeća da se bez istine ne može govoriti ni o pomirenju ni o budućnosti. Nakon osvrta pročitala je
odlomak iz knjige.
Na kraju večeri, Safet Hadrović Vrbički iskreno je zahvalio organizatorima, govornicima i prisutnoj
publici. Najdublji i najemotivniji trenutak nastao je kada je pročitao dva odlomka iz svog
stvaralaštva jedan posvećen Bosni i drugi, posebno snažan, posvećen Srebrenici. Tišina koja je
ispunila prostor bila je potvrda da njegova riječ ostaje živa i djelotvorna, jer kako njegova knjiga
poručuje, śećanje se ne smije prepustiti volji slučaja, a istina je ono što narode održava uspravnim.
Autorsko veče Safeta Hadrovića Vrbičkog na Cetinju ostalo je zabilježeno kao događaj kulture,
ljudskosti i moralnog priśećanja noć u kojoj je riječ, zaista, bila amajlija.
