Matični mliječ nije za svakoga: Evo šta morate da znate prije konzumiranja

Radio Titograd

22.11.2026, 06:01h

3 min

Foto:Shutterstock

 

Matični mliječ, jedan od najpoznatijih pčelinjih proizvoda, bogat je proteinima, masnim kiselinama i vitaminima, a često se koristi kao dodatak ishrani zbog potencijalnih zdravstvenih koristi.

Matični mliječ je bjeličasto-žuta supstanca koju pčele radilice proizvode za ishranu larvi i matice. Zbog svog sastava, koji obuhvata masne kiseline, proteine i vitamine B grupe, prodaje se kao dodatak ishrani za oralnu upotrebu, ali se koristi i kao sastojak različitih proizvoda za negu kože, piše portal Health.

Potencijalne zdravstvene koristi

Istraživanja o uticaju matičnog mliječa na nivo šećera u krvi kod osoba sa dijabetesom tipa 2 daju različite rezultate.

Jedna analiza ukazuje na blago smanjenje nivoa šećera u krvi, dok druga nije utvrdila značajan uticaj ni na nivo šećera nakon gladovanja ni na njegovu prosječnu vrijednost.

Dugoročna korist matičnog mleča u regulisanju šećera u krvi za sada nije potvrđena.

Jedno istraživanje pokazalo je da je kod osoba sa blago povišenim holesterolom, nakon svakodnevnog uzimanja matičnog mliječa tokom tri meseca, došlo do smanjenja ukupnog i LDL holesterola, poznatog kao “loš” holesterol. Ipak, još nije naučno potvrđeno da je matični mliječ efikasan u liječenju povišenog holesterola.

Pojedini dokazi ukazuju na to da matični mliječ može da ublaži simptome predmenstrualnog sindroma (PMS). U jednom ranijem istraživanju, učesnice koje su tokom dva mjeseca svakodnevno uzimale 1.000 miligrama matičnog mliječa prijavile su smanjenje simptoma za 50 odsto.

Slično tome, preliminarna istraživanja ukazuju na mogućnost da matični mliječ ublaži i tegobe povezane sa menopauzom. Studija sprovedena na 200 žena pokazala je da je svakodnevno uzimanje 1.000 miligrama matičnog mleča tokom osam nedjelja doprinijelo smanjenju simptoma menopauze.

Ograničeni rezultati ranih istraživanja ukazuju i na mogućnost da matični mliječ pomogne u ublažavanju pojedinih neželjenih efekata hemoterapije, poput oralnog mukozitisa, stanja koje izaziva upalu i bol u ustima. Pojedina istraživanja navode i mogućnost smanjenja tumorske mase, ali su za potvrdu ovih tvrdnji neophodne dodatne i obimnije studije.

Način upotrebe i doziranje

Matični mliječ dostupan je u svježem obliku ili u obliku tableta, a često se dodaje i drugim proizvodima, poput vitaminskih suplemenata. Može se uzimati nezavisno od obroka. U kliničkim istraživanjima njegovi efekti praćeni su nakon korišćenja u periodu od osam nedjelja do tri mjeseca.

Ne postoji zvanično utvrđena standardna doza matičnog mliječa. U dosadašnjim istraživanjima korišćene su dnevne doze od 150 do 6.000 miligrama, dok se kao uobičajena preporuka često navodi 1.000 miligrama dnevno, u periodu do šest mjeseci.

Proizvođači najčešće preporučuju uzimanje jedne do dvije kapsule dnevno. Ipak, o odgovarajućoj dozi najbolje je prethodno posavjetovati se sa ljekarom ili farmaceutom.

Upozorenja i moguće nuspojave

Konzumiranje matičnog mleča uglavnom se smatra bezbijednim, ali je neophodan oprez. Ne preporučuje se trudnicama, dojiljama, djeci mlađoj od 18 godina, kao ni osobama koje su alergične na pčele, med ili polen.

Osobe koje imaju astmu ili ekcem takođe bi trebalo da ga izbjegavaju. Među mogućim neželjenim reakcijama navode se bolovi u stomaku, krv u stolici, kašalj, osip i druge stomačne tegobe.

Alergijske reakcije mogu biti ozbiljne i zahtevaju hitnu medicinsku pomoć. Znaci teške alergijske reakcije uključuju stezanje u grudima, koprivnjaču, svrab, otežano disanje, crvenilo kože, oticanje grla i šištanje prilikom disanja.

Matični mliječ može da stupi u interakciju sa pojedinim ljekovima. Njegova kombinacija sa ljekovima za razređivanje krvi može povećati rizik od krvarenja. Ukoliko se uzima zajedno sa ljekovima za dijabetes, može doći do prekomernog snižavanja nivoa šećera u krvi.

Takođe, matični mliječ može uticati na hormonsku terapiju jer može povećati nivo estrogena i DHEA-S, hormona koji učestvuje u proizvodnji estrogena i testosterona.

Većina matičnog mliječa na svetskom tržištu potiče iz Kine, koja ima nacionalne standarde kvaliteta. Međutim, ne postoje jedinstveni evropski ni međunarodni standardi koji garantovano obezbeđuju kvalitet svih ovih proizvoda.

Iako posledice prekomernog unosa matičnog mliječa nisu dovoljno istražene, jedno istraživanje pokazalo je da uzimanje 4.800 miligrama dnevno tokom godinu dana nije izazvalo komplikacije niti oštećenje jetre.

 

 

Izvor:DAN

Podijeli na:

Sport, Titogradske vijesti, top2

22.11.2026. u 14:23h

Sport, Titogradske vijesti, top2

22.11.2026. u 14:20h

Video hit dana,

14:42h

Titogradske vijesti, top2

22.11.2026. u 07:44h

Titogradske vijesti, top2

22.11.2026. u 07:36h

Magazin, Titogradske vijesti, top2

22.11.2026. u 07:00h

09.11.2026. u 20:39h

09.11.2026. u 20:39h

Skip to content