Opasna superbakterija otporna na ljekove sve se brže širi bolnicama širom Evrope, prenosi se s pacijenta na pacijenta i postaje sve teža za liječenje, upozorava Agencija Evropske unije za kontrolu bolesti, piše Politico.eu.
Broj slučajeva infekcija krvotoka izazvanih bakterijom Klebsiella pneumoniae, otpornom na terapiju antibioticima, povećao se za čak 72 odsto u periodu od 2019. do 2025. godine. To je daleko od cilja Evropske unije da se do 2030. godine broj ovakvih infekcija smanji za pet odsto, pokazuju najnoviji izvještaji Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), objavljeni juče.
Infekcije izazvane ovom bakterijom, čiji broj kontinuirano raste posljednjih nekoliko godina, predstavljaju ozbiljnu prijetnju za pacijente u bolnicama. Stopa smrtnosti kod ovih infekcija obično se kreće između 40 i 70 odsto.
Analize pokazuju da pojedini sojevi ove bakterije postaju otporni na gotovo sve antibiotike, uključujući i one novije generacije, što može dovesti do teških oboljenja, pa čak i smrti.
Kristijan Giske, koji se u ECDC-u bavi ovom problematikom, izjavio je na konferenciji za novinare da su nalazi o bakteriji Klebsiella pneumoniae, otpornoj na terapiju, „najveći razlog za zabrinutost“ među svim podacima prikupljenim o superbakterijama u Evropi tokom protekle godine.
Ovo je samo jedan od primjera opasnosti koje nosi antimikrobna rezistencija – sposobnost bakterija i gljivica da vremenom postanu otporne na ljekove namijenjene njihovom uništavanju. Procjenjuje se da zbog ovog problema svake godine umre oko 35.000 ljudi u Evropskoj uniji, Islandu i Norveškoj.
Giske je upozorio da antimikrobna rezistencija predstavlja „veliku prijetnju po javno zdravlje“ u Evropi.
Uprkos određenom napretku u pojedinim oblastima, najnoviji izvještaji pokazuju da je Evropska unija i dalje daleko od ostvarivanja ciljeva za 2030. godinu, koji podrazumijevaju smanjenje broja infekcija otpornih na ljekove.
Jedan od glavnih problema predstavlja ograničen broj novih ljekova dostupnih za liječenje ovakvih infekcija.
Ova upozorenja dolaze u trenutku kada bi novi evropski zakon o farmaceutskoj industriji trebalo da bude potpisan u decembru. Zakon uključuje mjere za podsticanje otkrivanja i razvoja novih antibiotika, između ostalog kroz davanje tržišnih povlastica farmaceutskim kompanijama i uvođenje stabilnijih modela finansiranja kojima bi se državama olakšala nabavka novih ljekova.
Sve teže za suzbijanje
S obzirom na to da se bakterija prenosi s pacijenta na pacijenta, suzbijanje sve većeg broja infekcija bakterijom Klebsiella pneumoniae zahtijeva strože mjere prevencije i kontrole infekcija u bolnicama, upozorava ECDC.
To podrazumijeva unapređenje higijene ruku, pravilnu upotrebu lične zaštitne opreme, poput rukavica, kao i efikasno čišćenje i dezinfekciju bolničkih prostorija i površina.
Iako su slične mjere pomogle da se značajno smanji broj infekcija u Evropskoj uniji izazvanih poznatijom bolničkom superbakterijom MRSA, kod klebsijele čak i najmanji propust u čišćenju površina može omogućiti širenje bakterije.
„Klebsiella je crijevna bakterija i može imati snažnija žarišta u ljudskom organizmu“, rekao je Giske novinarima tokom konferencije za medije.
„Mjere koje su efikasne protiv MRSA možda nijesu dovoljne za suzbijanje klebsijele. Poštovanje pravila dobre prakse u prevenciji i kontroli infekcija mora biti na još višem nivou kako bi se problem poput ovog stavio pod kontrolu.“
Pojedine zemlje uspjele su da se uspješno izbore s infekcijama izazvanim bakterijom MRSA, odnosno Staphylococcus aureus, otpornom na antibiotike. Broj infekcija krvotoka izazvanih ovom bakterijom bio je 2025. godine za 19 odsto manji nego 2019. godine, čime je premašen cilj Evropske unije da se do 2030. godine taj broj smanji za 15 odsto.
Međutim, dok su zemlje uspješno primjenjivale mjere kontrole infekcija kako bi smanjile broj slučajeva MRSA, bakteriju klebsijelu mnogo je teže suzbiti, istakao je Giske.
Probleme stvara i E. coli otporna na antibiotike. Uprkos cilju da se broj ovakvih infekcija do 2030. godine smanji za deset odsto, Evropska unija zabilježila je njihov porast od 16,4 odsto u periodu od 2019. do 2025. godine.
Neujednačen napredak
Važno je i obezbijediti smanjenu i ciljanu upotrebu antibiotika jer izbjegavanje njihove primjene kada nijesu neophodni može smanjiti rizik od razvoja otpornosti bakterija na ove ljekove.
Nove procjene pokazuju da je potrošnja antibiotika u Evropskoj uniji između 2019. i 2025. godine smanjena za pet odsto, što je znatno ispod cilja od 20 odsto koji bi trebalo ostvariti do 2030. godine.
Istovremeno, Evropska unija polako napreduje u primjeni odgovarajućih vrsta antibiotika. Sve je bliža cilju da najmanje 65 odsto antibiotika koji se koriste u Evropi budu odgovarajući ljekovi, u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Njihov udio dostigao je 62,5 odsto u 2025. godini.
„I dalje zaostajemo u ostvarivanju nekoliko ciljeva Evropske unije za 2030. godinu, koji su usmjereni na suzbijanje antimikrobne rezistencije“, izjavila je direktorka ECDC-a Pamela Rendi-Vagner.
Jedna od novijih inovacija koja donosi rezultate jeste genomski nadzor. Ova metoda omogućava nadležnim institucijama da brže procijene kako se bakterije otporne na antibiotike šire, objasnila je Rendi-Vagner.
„To nam omogućava da ranije reagujemo i spriječimo prenošenje infekcija, efikasnije usmjeravamo odluke o liječenju i utvrdimo gdje postoji najhitnija potreba za novim antibioticima“, dodala je ona.
Izvor: Danas


