Kardiolog ukazao na najveću pretnju zdravlju srca koja obično ne izaziva simptome

Većina ljudi na pitanje o najgoroj navici za zdravlje srca bez razmišljanja bi odgovorila – pušenje. Takav odgovor nije pogrešan jer se duvan s punim pravom smatra jednim od najvećih faktora rizika za bolesti kardiovaskularnog sistema, piše Parade.

Ipak, kada je riječ o zdravlju srca, stvarna slika je mnogo složenija i ne svodi se samo na jednu lošu naviku.

Važni faktori

Kardiovaskularne bolesti su među vodećim uzrocima smrti u svijetu, a rijetko nastaju zbog samo jednog faktora.

Genetika, godine, ishrana, fizička aktivnost, kvalitet sna i stres igraju važnu ulogu, a neki od tih faktora mogu godinama prolaziti neprimijećeno. Upravo zato osoba se može osjećati potpuno zdravo, a da se u njenom organizmu istovremeno razvijaju promene koje povećavaju rizik od srčanih bolesti, prenosi Index.hr.

Dobra vijest je da se veliki dio kardiovaskularnih bolesti može sprečiti promjenom životnih navika. Prema podacima klinike Klivlend, procenjuje se da bi se odgovarajućim promjenama ishrane i životnog stila moglo spriječiti čak 90 odsto srčanih bolesti. Čak ni nasledna sklonost ne znači da je razvoj bolesti neizbježan.

Na koje faktore rizika zato treba posebno obratiti pažnju? Jedan kardiolog upozorava na faktor koji bi mnoge mogao da iznenadi, a nema direktne veze s pušenjem.

Najveći faktor rizika za bolesti srca

Prema riječima ljekara, radi se o visokom LDL holesterolu. Dr Norman Lepor, kardiolog iz bolnice Sedars-Sinaj, izjavio je da je, uprkos štetnosti duvana kao navike, LDL holesterol faktor rizika koji zahtijeva najviše pažnje.

„Korišćenje duvana najgora je navika za zdravlje srca, ali visoki nivoi LDL holesterola predstavljaju najveći faktor rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti“, rekao je dr Lepor.

Objasnio je da razlika leži u prirodi tih pojmova. Navike se odnose na ljudsko ponašanje, dok su faktori rizika biološki pokazatelji.

LDL se često naziva „lošim“ holesterolom jer njegov višak doprinosi nakupljanju plaka u arterijama. Vremenom te naslage mogu suziti krvne sudove i tako povećati rizik od srčanog i moždanog udara. Povišeni holesterol obično ne izaziva simptome, pa je redovna analiza krvi jedini način da se provjere njegove vrijednosti.

To ne znači da je duvan bezopasan.

„Pušenje i korišćenje elektronskih cigareta značajno povećavaju rizik od moždanog udara, srčanog udara i bolesti perifernih krvnih sudova, što u teškim slučajevima može dovesti do amputacije nogu“, upozorio je dr Lepor.

Dodao je da redovna upotreba duvana može podstaći i nakupljanje plaka u koronarnim arterijama, što posledično može podići i nivo LDL holesterola. Time su najgora navika i najveći faktor rizika usko povezani.

Kako smanjiti nivo LDL holesterola?

Postoji mnogo načina na koje se LDL holesterol može držati pod kontrolom. Dr Lepor preporučuje izbjegavanje trans masti, koje se najčešće nalaze u prženoj hrani, kao i smanjenje unosa namirnica s visokim sadržajem natrijuma i zasićenih masti. Umjesto toga, savjetuje da se ishrana zasniva na namirnicama bogatim nezasićenim mastima, poput morskih plodova, avokada i orašastih plodova.

Svojim pacijentima redovno preporučuje mediteransku ishranu, koja se zasniva na biljnoj hrani i zdravim mastima.

Redovno vježbanje takođe je izuzetno važno. Dr Lepor ističe da je fizička aktivnost još jedan ključan način za snižavanje nivoa LDL holesterola.

Ako imate povišen holesterol, dr Lepor savjetuje da se s ljekarom posavjetujete o odgovarajućim mogućnostima liječenja. Ako vam je lijek već propisan, ključno je da ga redovno uzimate.

„Lako je zaboraviti da uzmete lijek za srce jer ne vidite niti osjećate promjenu, ali ti ljekovi zaista pomažu u održavanju niskog nivoa LDL holesterola“, poručio je.

Prestanak pušenja i dalje je jedna od najvažnijih odluka za zdravlje srca. Ipak, poznavanje sopstvenog nivoa holesterola i njegovo aktivno kontrolisanje moglo bi biti još presudnije za dugoročno zdravlje.