Glavobolja ili migrena? Neurolog otkriva kako da prepoznate razliku i kada je vrijeme za ljekara

Ipak, nije svaka glavobolja migrena, a određeni simptomi mogu da budu znak ozbiljnijeg zdravstvenog problema.

Dr Igor Petrušić, specijalista radiologije i subspecijalista za glavobolje, objasnio je za TV Prva kako da prepoznamo migrenu, šta možemo da uradimo kada napad počne i u kojim situacijama ne treba odlagati odlazak ljekaru.

“Promjenljivo vrijeme mnogima donosi više od umora i pada koncentracije. Dok jedni osjećaju blagu glavobolju, drugi se suočavaju sa snažnim bolovima koji mogu da ih spriječe da obavljaju svakodnevne aktivnosti. Posebno osjetljive mogu biti osobe koje već imaju migrenu, neurološko oboljenje koje se karakteriše ponavljajućim napadima glavobolje i pratećim simptomima”, rekao je.

Promjene vremena mogu da budu jedan od faktora koji doprinose pojavi napada, ali nisu jedini. Stres, nedovoljno sna, promjene dnevne rutine i drugi individualni okidači takođe mogu da utiču na učestalost i intenzitet tegoba, dodao je.

Kako da razlikujemo običnu glavobolju od migrene?

Iako se migrena često poistovećuje sa jakom glavoboljom, riječ je o mnogo složenijem neurološkom poremećaju.

Dr Igor Petrušić objašnjava da migrena ima karakteristične simptome na osnovu kojih može da se prepozna ukoliko se tokom razgovora sa pacijentom pažljivo uzmu anamneza i podaci o prirodi tegoba.

“Migrene su veoma kompleksna neurološka oboljenja koja imaju svoje karakteristike i mogu da se prepoznaju ako se adekvatno uzme anamneza od pacijenta. Jedna od glavnih karakteristika migrene jeste jak, često pulsirajući bol, koji može da bude praćen mučninom, kao i pojačanom osjetljivošću na svjetlost i zvuk. Osobama koje imaju napad migrene često smetaju jako osvjetljenje i buka, dok fizička aktivnost može dodatno da pojača bol. Za razliku od toga, glavobolja izazvana napetošću često se opisuje kao pritisak ili stezanje oko glave, obično bez izražene mučnine i preosjetljivosti na svjetlost i zvuk. Ipak, simptomi se mogu preklapati, pa se pouzdana dijagnoza ne postavlja samo na osnovu jednog simptoma”, pojasnio je Petrušić za TV Prva.

Važno je obratiti pažnju i na učestalost tegoba. Ako se glavobolje ponavljaju, postaju intenzivnije ili ometaju svakodnevni život, potrebno je potražiti savjet ljekara.

Promjena vremena jedan je od mogućih okidača migrene, a posebno se izdvaja promjena atmosferskog pritiska.

Kako objašnjava Petrušić, promjene vremenskih uslova mogu da utiču na intenzitet napada kod osoba koje su sklone migrenama.

Ipak, mehanizmi kojima promjene atmosferskog pritiska pokreću napad nisu u potpunosti razjašnjeni. Migrena je složeno neurološko oboljenje u čijem nastanku učestvuju različiti nervni putevi i mehanizmi obrade bola, pa nije precizno sve tegobe objašnjavati samo širenjem i sužavanjem krvnih sudova.

Ono što je važno jeste da reakcija na promjenu vremena nije ista kod svih ljudi. Dok jedni ne primjećuju nikakvu razliku, kod drugih određene vremenske prilike mogu da budu okidač za napad.

Zbog toga je korisno pratiti kada se glavobolja javlja i da li postoji ponovljiva povezanost sa promenama vremena, stresom, obrocima ili kvalitetom sna.

Kraći dani, loš san i stres mogu dodatno da pogoršaju tegobe

Sa dolaskom jeseni i zime dani postaju kraći, a menjaju se i svakodnevne navike. Manje dnevne svjetlosti, promjene vremena odlaska na spavanje i nedovoljno odmora kod pojedinih osoba mogu da doprinesu češćim glavoboljama.

Poremećaj ritma spavanja i budnosti, poznatog kao cirkadijalni ritam, može da utiče na pojavu i intenzitet napada migrene.

Uz to, stres predstavlja još jedan važan faktor. Napetost na poslu, nedostatak odmora i neredovni obroci mogu da doprinesu pojavi glavobolje kod osjetljivih osoba.

Zato stručnjaci savjetuju održavanje redovnog ritma spavanja, dovoljno tečnosti, uravnoteženu ishranu i umjerenu fizičku aktivnost, u skladu sa individualnim mogućnostima.

Šta da uradimo kada migrena počne?

Kada napad počne, važno je reagovati na vrijeme i primijeniti terapiju koja je prethodno dogovorena sa ljekarom.

Petrušić naglašava značaj vođenja dnevnika migrene, koji može da pomogne u prepoznavanju faktora koji pokreću napade i praćenju njihovog intenziteta i učestalosti.