Foto:Shutterstock
Ako nakon čaše mleka ili obroka koji sadrži mlečne proizvode osjećate nadutost, bolove u stomaku ili imate proliv, moguće je da vaš organizam otežano vari laktozu. Riječ je o prirodnom šećeru koji se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima.
Za razgradnju laktoze potreban je enzim laktaza, koji se proizvodi u tankom crijevu. Kada ga organizam nema dovoljno, laktoza se ne razgrađuje u potpunosti, već dospijeva u debelo crijevo, gdje je bakterije fermentišu.
Tokom tog procesa nastaju gasovi i druge materije koje mogu izazvati probavne tegobe.
Simptomi se najčešće pojavljuju od 30 minuta do nekoliko sati nakon konzumiranja hrane ili pića koje sadrži laktozu. Njihov intenzitet zavisi od količine unesene laktoze i sposobnosti organizma da je svari.
Intolerancija na laktozu može izazvati različite tegobe, a navodimo najčešće.
Nadutost i osjećaj punoće u stomaku.
Pojačano stvaranje gasova.
Bolovi i grčevi u stomaku.
Krčanje u crijevima.
Mekša stolica ili proliv.
Mučnina, a ponekad i povraćanje
Neki ljudi imaju blage simptome nakon određene količine mlijeka, dok drugi mogu osjetiti izraženu nelagodnost čak i nakon manje porcije. Tvrdi sirevi i jogurt često se lakše podnose od mlijeka jer obično sadrže manje laktoze, ali se reakcije razlikuju od osobe do osobe.
Važno je znati da ovi simptomi nisu karakteristični samo za intoleranciju na laktozu. Slične tegobe mogu se javiti i kod drugih problema sa varenjem, zbog čega je važno utvrditi njihov pravi uzrok.
Intolerancija na laktozu nastaje zbog nedovoljne količine enzima laktaze, dok je alergija na mlijeko reakcija imunskog sistema na proteine iz mlijeka.
Alergija može izazvati osip, oticanje usana ili jezika i otežano disanje. Ako se pojave problemi sa disanjem ili oticanje jezika i grla, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Zbog ove razlike nije preporučljivo samostalno zaključivati da je riječ o intoleranciji samo na osnovu simptoma.
Prvi korak može biti vođenje dnevnika ishrane, u koji se bilježe obroci, količina mliječnih proizvoda i vrijeme pojave tegoba. Ako se simptomi redovno javljaju nakon konzumiranja mlijeka, sira, sladoleda ili pavlake, potrebno je razgovarati s ljekarom.
Za potvrdu intolerancije često se koristi izdisajni test na vodonik. Nakon što osoba popije napitak koji sadrži laktozu, meri se količina vodonika u izdahnutom vazduhu. Povećane vrijednosti mogu ukazivati na to da laktoza nije pravilno svarena.
Ljekar može preporučiti i druge pretrage, što zavisi od simptoma i sumnje na njihov uzrok. Samostalno izbacivanje svih mlečnih proizvoda nije najbolji način za postavljanje dijagnoze.
Može li se intolerancija držati pod kontrolom?
Intolerancija na laktozu ne znači da morate potpuno da se odreknete svih mliječnih proizvoda. Mnoge osobe mogu da podnesu manje količine laktoze, posebno ako mliječne proizvode jedu uz obrok.
Dostupni su i proizvodi bez laktoze, kao i dodaci ishrani koji sadrže enzim laktazu. Nekim osobama odgovaraju jogurt i tvrdi sirevi, dok drugima više prijaju biljni napici.
Ako smanjite unos mlečnih proizvoda, važno je da obezbijedite dovoljan unos kalcijuma i vitamina D, koji su značajni za zdravlje kostiju. Dobri izvori kalcijuma mogu biti biljni napici obogaćeni kalcijumom, tofu, određene vrste ribe i zeleno povrće.
Intolerancija na laktozu može se uspješno kontrolisati prilagođavanjem ishrane. Ako se probavne tegobe često ponavljaju, pogoršavaju ili su praćene neobjašnjivim gubitkom težine ili krvlju u stolici, obratite se ljekaru umjesto da problem pripisujete isključivo mlijeku.
Izvor:DAN
