Foto:Shutterstock
Hormoni stresa mogu uticati na glukozu i insulin, a loš san, preskakanje obroka i nedostatak kretanja dodatno otežavaju kontrolu šećera.
Stres može poremetiti ravnotežu šećera u krvi.
Stres nije samo neprijatan osjećaj koji utiče na raspoloženje. Kada traje dugo ili je veoma intenzivan, može uticati na brojne procese u organizmu, uključujući i regulaciju šećera u krvi.
Kada se tijelo nađe pod pritiskom, aktivira se odgovor na stres. Tada se oslobađaju hormoni poput kortizola, koji mogu uticati na način na koji telo koristi i skladišti glukozu. Istovremeno se može promijeniti djelovanje insulina, hormona koji pomaže u regulaciji šećera u krvi.
To je posebno važno za osobe koje imaju dijabetes ili predijabetes, jer stres može dodatno otežati održavanje šećera u krvi u preporučenim vrijednostima.
Kada smo pod stresom, organizam pokušava da obezbijedi dovoljno energije za reakciju na opasnost ili napor. Zbog toga se povećava oslobađanje hormona stresa, među kojima je kortizol.
Povišen nivo kortizola može:
povećati nivo glukoze u krvi
uticati na način na koji tijelo koristi šećer
promijeniti osjetljivost na insulin
povećati insulinsku rezistenciju
uticati na lučenje insulina
Na nivo šećera ne utiče samo sam stres. Kada smo pod pritiskom, češće preskačemo obroke, biramo manje zdrave namirnice, manje se krećemo ili lošije spavamo. Sve to može dodatno otežati regulaciju glukoze.
Uticaj stresa na šećer može biti izraženiji kod osoba koje već imaju problema sa regulacijom glukoze.
Veći problem mogu predstavljati dugotrajan stres, stres povezan sa poslom i teške životne okolnosti. Dodatni rizik postoji kada osoba na stres reaguje nezdravim navikama, poput prejedanja, smanjene fizičke aktivnosti ili zanemarivanja propisane terapije.
Kod osoba sa dijabetesom posebno je važno da stres ne dovede do preskakanja ljekova, insulina ili redovnog mjerenja šećera.
Dugotrajan stres i velike promjene nivoa šećera mogu negativno uticati na zdravlje.
Kod osoba sa dijabetesom stres može otežati kontrolu šećera i krvnog pritiska, kao i povećati opterećenje za srce i krvne sudove.
Stres može ubrzati rad srca, povisiti krvni pritisak i doprinijeti naglom porastu šećera u krvi. Ako se takve promjene često ponavljaju, potrebno je razgovarati sa ljekarom.
Kada potražiti pomoć?
Veoma visok šećer u krvi može biti ozbiljan problem, posebno kod osoba sa dijabetesom.
Ljekarsku pomoć treba potražiti ako se pojave jaka žeđ, učestalo mokrenje, izrazita suvoća usta i kože, ubrzano disanje, ubrzan rad srca, mučnina i povraćanje, bol u stomaku, glavobolja ili izražena slabost.
Posebno zabrinjavaju dah koji ima voćni miris, poremećaj svijesti i teškoće sa disanjem. U takvim situacijama potrebna je hitna medicinska procjena.
Stres i poremećaji šećera u krvi procjenjuju se na različite načine.
Dijabetes i predijabetes utvrđuju se mjerenjem glukoze u krvi. Koriste se mjerenje šećera natašte, mjerenje glukoze u plazmi, oralni test tolerancije na glukozu i HbA1c, koji pokazuje prosečnu vrijednost šećera u krvi tokom određenog perioda.
Ako je stres dugotrajan i ozbiljno narušava svakodnevno funkcionisanje, ljekar ili stručnjak za mentalno zdravlje može procijeniti njegovo trajanje i intenzitet i preporučiti odgovarajuću pomoć.
Promjene svakodnevnih navika mogu pomoći i u smanjenju stresa i u boljoj kontroli šećera.
Važno je dovoljno spavati, redovno uzimati obroke, piti dovoljno tečnosti i birati što manje prerađenu hranu. Korisni su i svakodnevno kretanje, vreme za odmor, tehnike opuštanja, meditacija i druge aktivnosti koje pomažu u smanjenju napetosti.
Osobama sa dijabetesom posebno je važno da redovno prate nivo šećera i pridržavaju se terapije koju je propisao ljekar.
Ako stres postane toliko izražen da ometa san, ishranu, posao ili svakodnevni život, razgovor sa stručnom osobom može biti važan korak.
Dodatnu podršku mogu pružiti porodica, prijatelji i osobe koje prolaze kroz slična iskustva. Kontrola stresa nije samo pitanje boljeg raspoloženja – može biti važan dio brige o cjelokupnom zdravlju i regulaciji šećera u krvi.
Izvor:DAN
