Jedete za tastaturom – mikrobiolozi upozoravaju na naviku koja može biti rizična

Skoro da ne postoji kancelarijski radnik koji barem povremeno ne pojede nešto za svojim radnim stolom.

Sendvič na brzinu, grickalice tokom napornog dana ili cio ručak dok se odgovara na mejlove postali su dio savremene radne kulture. Međutim, dok smo fokusirani na produktivnost, retko razmišljamo o tome šta se događa na površini koju neprestano dodirujemo – tastaturi.

Mikrobiolozi za HuffPost objašnjavaju koliko je ova naizgled bezazlena navika zapravo nehigijenska, a njihovi odgovori otkrivaju zabrinjavajuću istinu koja bi mogla da vas natjera da promijenite svoje navike.

Samoposlužni restoran za bakterije

Problem nije toliko u samom činu jedenja za stolom koliko u načinu na koji to radimo. Mikrobiolog Džejson Tetro, poznat i kao “The Germ Guy”, naglašava da rizik drastično raste kada se hrana jede rukama, a zatim odmah nastavi sa kucanjem, prenosi Net.hr.

“Potpuno je svejedno da li nešto jedete pa dodirujete tastaturu ili je direktno ližete. Pljuvačka sa vaših prstiju tako prelazi na tastere”, slikovito upozorava Tetro.

Ova kombinacija pljuvačke, toplote prstiju i sitnih ostataka hrane, poput mrvica hleba ili masnoće sa čipsa, stvara savršeno okruženje za mikroorganizme. Na tastaturi se formira takozvani biofilm, ljepljivi sloj u kojem bakterije mogu nesmetano da se hrane i razmnožavaju. Tetro to opisuje kao „prilično gadan“ proces.

Čak Gerba, mikrobiolog sa Univerziteta u Arizoni, slaže se s tom ocjenom i dodaje: “Svoju tastaturu vjerovatno pretvarate u samoposlužni restoran za bakterije”.

On ističe da opasni mikroorganizmi poput stafilokoka i E. coli mogu danima da prežive na tvrdim površinama, a uz stalan dotok hrane i vlage njihov broj eksponencijalno raste. Ono što nije vidljivo golim okom pretvara radni alat u minijaturno biološko žarište.

Kancelarijski prostor kao žarište zaraze

Opasnost postaje još veća u otvorenim kancelarijama, gdje zaposleni često dijele radne stolove i opremu. U takvim okruženjima tastatura postaje jedna od tačaka preko kojih se mogu prenositi virusi i bakterije.

Gerba je sproveo istraživanje u kojem je pratio širenje bezopasnog virusa postavljenog na kvaku ulaznih vrata jedne poslovne zgrade. Za samo nekoliko sati virus je pronađen na tastaturama većine zaposlenih.

“Scenario je jednostavan: pokupite virus sa kvake, prenesete ga na svoju tastaturu, odete da obavite nešto drugo, vratite se za sto i ponovo ga sa tastature prenesete na prste”, objašnjava Gerba. Odatle je put do usta, nosa ili očiju veoma kratak.

Ovaj problem posebno dolazi do izražaja tokom jesenjih i zimskih mjeseci, kada su prehlade i grip češći. Prljave ruke mogu da doprinesu prenošenju respiratornih virusa, a kancelarijski prostori pogoduju njihovom širenju.

Studije su pokazale da prosečna kancelarijska tastatura može da sadrži znatno više bakterija od daske na javnom WC-u. Na njoj se, osim ostataka hrane, nakupljaju odumrle ćelije kože, prašina i mikroorganizmi koji se donose spolja.

Kako smanjiti rizik?

Iako bi idealno rešenje bilo potpuno izbegavanje jela za računarom, stručnjaci su svjesni da za mnoge to nije realna opcija.

„Pokušavam da ubedim ljude da ne jedu za svojim tastaturama već 20 godina i nisam uspio“, priznaje Tetro.

Srećom, postoje jednostavni i efikasni koraci kojima rizik može značajno da se smanji. Ako već morate da jedete za radnim stolom, korišćenje pribora za jelo, poput viljuške i noža, znatno smanjuje kontakt prstiju sa hranom, a time i prenošenje mikroba na tastaturu.

Najvažnija mjera je ipak redovna higijena. To se odnosi i na ruke i na samu opremu.

“Budući da ne mogu da natjeram ljude da promijene ponašanje, moj savjet je da uvijek pri ruci imate vlažne maramice“, kaže Tetro.

Preporučuje se redovno pranje ruku sapunom i vodom ili korišćenje sredstva za dezinfekciju na bazi alkohola, posebno nakon jela i prije nastavka rada.

Gerba dodaje da je u njegovim istraživanjima samo postavljanje bočice sa dezinfekcionim sredstvom na vidljivo mjesto na stolu činilo “ogromnu razliku” u sprečavanju širenja zaraze jer služi kao vizuelni podsetnik.

Jednako je važno redovno čistiti i dezinfikovati tastaturu i miš, prateći uputstva proizvođača kako se elektronika ne bi oštetila.

“Morate da gledate na svoju tastaturu ne samo kao na alat već i kao na mogući put do infekcije”, zaključuje Tetro.