Foto:Shutterstock
Prostor u kojem živimo svakodnevno šalje mozgu veliki broj vizuelnih i drugih stimulusa, pa nije čudno što to kako enterijer izgleda može da utiče i na to kako se osjećamo.
Dom bi trebalo da bude mjesto gdje se posle napornog dana opuštamo, osjećamo sigurno i punimo baterije. Kod kuće se, međutim, ponekad osjećamo nervozno, nelagodno ili imamo osjećaj neke neobjašnjive težine, a nekad je za to kriv baš životni prostor.
Način na koji je enterijer organizovan ne utiče samo na to kako prostor izgleda, već i te kako može da se odrazi i na naš unutrašnji mir. Sigurno ste, recimo, čuli za antistres biljke.
Kao što prijatna prostorija može da popravi raspoloženje, soba u kojoj nisu ispoštovane neka osnovna pravila uređenja može da učini da nam ne bude sve potaman, ali uglavnom su u pitanju sitnice koje se lako rešavaju.
Često je problem količina stvari, oblik namještaja, osvjetljenje ili, u najboljem slučaju, u detaljima, a sve to značajno utiče na to kako doživljavamo sopstveni dom i kako se osjećamo u njemu.
Neke od ovih grešaka pravimo gotovo nesvjesno, pa ih nije uvijek lako povezati sa osjećajem stresa, anksioznosti ili lošeg raspoloženja.
1. Previše oštrih ivica
Ako u sobi dominiraju namještaj i dekoracija sa izraženim uglovima i oštrim linijama, atmosfera može da djeluje napetije nego kad se koriste mekši, zaobljeni oblici.
Studija objavljena 2017. godine je pokazala da se ljudi u većoj mjeri osjećaju prijatno i opušteno u prostorijama u kojima dominiraju zakrivljene forme, za razliku od enterijera sa mnogo uglova.
Jedno od mogućih psiholoških objašnjenja je da oštri oblici podsvjesno djeluju agresivnije, zbog čega prostor ne doživljavamo kao toliko prijatan i umirujući.
Naravno, nemoguće je, niti je potrebno, potpuno izbaciti sve oštre ivice iz doma, ali ćete ravnotežu postići ukoliko unesete zaobljene elemente, kao što su okrugla lampa, vaza, saksija, ogledalo…
2. Previše nereda
Nered nije samo estetski problem. Psihološkinja dr Šeri Burg Karter je objasnila za Psychology Today da količina stvari u našem okruženju može značajno da utiče na to kako se osjećamo, kako kod kuće, tako i na radnom mjestu.
Pretrpana soba može da izazove osjećaj anksioznosti, bespomoćnosti i preplavljenosti, mada je ljudi često ni ne prepoznaju kao izvor stresa.
Razlog je to što nered predstavlja svojevrsno “bombardovanje” čula, pošto vizuelni, mirisni i taktilni nadražaji neprestano privlače pažnju, pa mozak mora da obrađuje mnogo više informacija nego što je potrebno. Naročito dok odmarate posle posla!
Kad je soba pretrpana, to može da smeta kreativnosti i produktivnosti, pa vodite računa o tome i na poslu.
3. Zidovi bez slika i ličnih detalja
Ako su zidovi u vašem domu potpuno prazni, možda nije loše da im dodate malo karaktera, pošto slike, fotografije i druga umjetnička djela nisu tu samo da bi prostor izgledao ljepše, već mogu da utiču i na naše emocije.
Neki ljudi izbjegavaju umjetnost jer ne znaju šta bi odabrali ili jednostavno nisu naročito zainteresovani za nju, ali istraživanja ukazuju na to da posmatranje umjetničkih djela može da izazove snažne emocionalne reakcije.
Jedna studija Univerzitetskog koledža u Londonu je pokazala čak da gledanje umjetničkih djela može da izazove osjećanja slična onima koja se javljaju kada smo zaljubljeni. Takve emocionalne reakcije mogu da budu povezane s naletom hormona koji doprinose dobrom raspoloženju, što znači da mogu da smanje osjećaj stresa i anksioznost.
Naravno, nije bitno da li je to u pitanju skupa slika ili samo uramljena fotogaafija nekog važnog trenutka u životu, a stručnjaci savjetuju da na zid okačite na zid nešto što vam izaziva prijatne emocije i daje prostoru daje lični pečat.
4. Premalo dnevne svjetlosti
Malo je stvari koje toliko brzo mogu da promjene atmosferu u prostoriji kao što je količina svjetlosti, zar ne? Mračna soba s prigušenim osvjetljenjem često djeluje sumorno, a slično raspoloženje mnogi povezuju i sa sivim, kišnim danima kad prirodne svjetlosti gotovo da nema.
Sunčeva svjetlost ima važnu ulogu u regulisanju raspoloženja, između ostalog zato što podstiče proizvodnju serotonina, neurotransmitera koji se naziva “hormonom sreće” i koji je povezan s dobrim raspoloženjem.
Kad smo izloženi premaloj količini prirodne svjetlosti, nivo serotonina može da bude niži, a nedostatak svetlosti se povezuje i s većim rizikom od sezonskog poremećaja raspoloženja poput jesenje depresije, u nekim slučajevima čak i sa ozbiljnijim depresivnim simptomima.
U studiji objavljenoj 1996. godine u časopisu Journal of Affective Disorders, pacijenti koji su boravili u svjetlijim prostorijama s više prirodnog svjetla su se brže oporavljali od depresije u odnosu na one koji su bili smješteni u prostorijama sa manje dnevne svjetlosti.
Zato, kad god je moguće, pustite dnevnu svjetlost u prostoriju, tako što ćete razmaknuti zavese, koristiti laganije zavjese koje propuštaju sunčeve zrake ili obratiti pažnju na to zaklanja li previše masivan namještaj prozor.
Izvor:DAN
