Foto:Shutterstock
Letjenje za većinu ljudi nije opasno, ali zbog nižeg pritiska, suhog zraka i promjene vremenskih zona često izaziva umor, nadutost i osjećaj nelagode.
Prije samog polijetanja kod mnogih putnika raste nivo stresa. Gužve, redovi i osjećaj gubitka kontrole nad vremenom i okruženjem mogu pojačati anksioznost još prije ulaska u avion.
Nakon uzlijetanja, kabina je pod pritiskom koji odgovara visini od oko 1.800 do 2.400 metara. Zbog toga, zasićenost krvi kisikom može pasti s približno 97 na 90 posto. Kod zdravih osoba to nije opasno, ali može dovesti do umora, usporenog razmišljanja i osjećaja mentalne magle, navodi Metro.
Vazduh u kabini je vrlo suh, s vlagom od oko 10 do 20 posto, što je znatno manje nego kod kuće ili u kancelariji. To najviše pogađa oči, nos, grlo i kožu. Farmaceutkinja Thorrun Govind navodi da se nelagoda često prvo osjeti kod ljudi koji nose kontaktne leće, dok je uvjerenje da smo odmah dehidrirani ipak pretjerano.
Promjena pritiska utiče i na ukus hrane i pića. Suv zrak i slabiji osjet mirisa smanjuju percepciju slatkog i slanog, dok se intenzivniji slani i začinjeni okusi u avionu lakše osjete. Isti uslovi uzrokuju i širenje gasova u tijelu pa putnici po slijetanju često imaju osjećaj nadutosti, dok se pritisak u srednjem uhu i sinusima izjednačava kroz poznato pucketanje u ušima.
Za ublažavanje tegoba stručnjaci savjetuju redovno ustajanje i kretanje tokom leta, konzumiranje dovoljno vode te manje alkohola i kofeina. Kompresijske čarape, dnevno svjetlo i lagana fizička aktivnost nakon slijetanja takođe mogu pomoći organizmu da se brže prilagodi.
Izvor:DAN
