Foto:URA
Posao države nije da građanima objašnjava zašto cijene rastu, već da preduzme konkretne korake kako bi zaštitila njihov životni standard i stvorila uslove za stabilno poslovanje privrede. Zato država mora zaštiti građane od daljeg rasta troškova života, poručio je funkcioner Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.
Konatar ističe da novo poskupljenje goriva u Crnoj Gori ne treba gledati samo kao problem vozača, jer ono direktno utiče i na troškove prevoza, dostave i proizvodnje, a posljedice na kraju osjećaju svi građani kroz više cijene hrane, robe i usluga.
“Zato ovo nije priča samo o gorivu, već i o rastu troškova života i padu životnog standarda”, naglasio je Konatar.
Zbog toga je, predlaže Konatar, neophodno da Vlada hitno usvoji paket mjera koji će ublažiti posljedice inflacije i zaštititi životni standard.
“Takav paket trebalo bi da obuhvati povećanje penzija za 40 eura bez dodatnog opterećenja budžeta, potpisivanje Opšteg kolektivnog ugovora, ograničavanje cijena osnovnih životnih namirnica i energenata, podršku privredi kroz subvencije i nove kreditne linije za mala i srednja preduzeća radi očuvanja likvidnosti, kao i mjere za stabilno snabdijevanje građana i privrede energentima”, naveo je Konatar.
Naglašava da se građanima često saopštava da je gorivo poskupilo dva ili četiri centa po litru, ali navodi da se prećutkuje činjenica da su cijene i dalje značajno više nego početkom godine.
U odnosu na februar, podsjeća Konatar, eurosuper je skuplji za 23 do 24 centa po litru, dizel za 25 centi, a lož ulje za 27 centi. Upravo ti kumulativni rastovi predstavljaju ozbiljan udar na kućne budžete i poslovanje privrede.
“Nesporno je da cijene energenata zavise od kretanja na svjetskom tržištu. Međutim, nije tačno da država nema mehanizme da ublaži njihove posljedice. Odgovorna vlast ne može biti nijemi posmatrač, već mora pravovremeno reagovati i donijeti paket antikriznih mjera kojima će zaštititi standard građana i omogućiti nesmetano funkcionisanje privrede“, dodaje Konatar.
On je naveo da su brojne zemlje regiona upravo to učinile, pa je Hrvatska izdvojila paket pomoći vrijedan 450 miliona eura, pružila podršku poljoprivrednicima i subvencionisala energente i osnovne životne namirnice, Srbija je uvela subvencije za građane i privredu, kao i ograničenja cijena pojedinih ljekova i zdravstvenih usluga, Sjeverna Makedonija je smanjila određene poreze i podržala privredu kroz subvencije, dok je Bosna i Hercegovina ograničila cijene pojedinih ljekova i osnovnih životnih namirnica.
Nasuprot tome, Konatar kaže da Vlada Crne Gore nije ponudila sveobuhvatan paket antikriznih mjera koji bi odgovorio na kontinuirani rast cijena.
“Umjesto konkretnih rješenja, građanima se često nude statistike i poređenja koja ne mijenjaju činjenicu da se život svakodnevno poskupljuje. Računi u prodavnici i na benzinskim pumpama ne plaćaju se statistikama, već novcem koji građani sve teže obezbjeđuju”, zaključio je Konatar.
Izvor:CDM
