Foto:RTCG
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je najavio i da će se skupštinska rasprava o ustavnim izmjenama koje je predložila Vlada održati danas i sjutra, a da će se prvo glasanje obaviti u ponedjeljak 6. jula. Iako se u javnosti posljednjih dana govori o glasanju o izmjenama Ustava, poslanici u ponedjeljak neće odlučivati o samim ustavnim amandmanima, već o tome da li će uopšte biti otvorena procedura za promjenu najvišeg pravnog akta države. Riječ je o prvom koraku složenog procesa koji zahtijeva dvotrećinsku većinu u više faza, javnu raspravu, a u slučaju izmjena posebno zaštićenih ustavnih odredbi i potvrdu građana na referendumu.
Poslanici će odlučivati isključivo o tome da li će biti otvorena procedura za izmjenu Ustava, što predstavlja prvi i obavezni korak u procesu propisanom najvišim pravnim aktom države.
Prema članovima 155, 156. i 157. Ustava Crne Gore, prijedlog za promjenu Ustava mogu podnijeti predsjednik države, Vlada ili najmanje 25 poslanika. Nakon toga Skupština odlučuje da li će uopšte otvoriti postupak za izmjene, a za takvu odluku potrebna je dvotrećinska većina svih poslanika, odnosno najmanje 54 glasa.
Ukoliko parlament podrži otvaranje procedure, slijedi izrada nacrta ustavnih amandmana na skupštinskom Ustavnom odboru, nakon čega se organizuje javna rasprava koja, prema pravilima, ne može trajati kraće od mjesec dana.
Tek nakon završetka javne rasprave Ustavni odbor utvrđuje konačan predlog ustavnih amandmana, o kojem se Skupština ponovo izjašnjava. I u toj fazi potrebna je ista dvotrećinska većina od najmanje 54 poslanika.
U slučaju da bi se mijenjale posebno zaštićene odredbe koje se odnose na državni karakter, suverenost, oblik države, službeni jezik, državne simbole ili druga pitanja za koja Ustav propisuje referendum, nakon usvajanja u parlamentu izmjene bi morale biti potvrđene i na državnom referendumu. Za uspjeh takvog referenduma neophodna je podrška najmanje tri petine svih upisanih birača, što predstavlja jedan od najviših ustavnih pragova u Evropi.
Mandić: Prvo glasanje u ponedjeljak
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić saopštio je juče da je na sjednici Kolegijuma predložio da se prvo glasanje održi u ponedjeljak, navodeći da je predlog dobio podršku parlamentarne većine.
“Na sjednici Kolegijuma predložio sam da prvo glasanje o izmjenama Ustava bude u ponedjeljak i taj predlog je podržala parlamentarna većina. Žao mi je što je opozicija danas imala negativan stav prema ovom predlogu, ali Crna Gora zaista više nema vremena ni prostora da rizikuje svoju izvjesnu evropsku perspektivu”, rekao je Mandić.
On je dodao da očekuje da će javnost u narednim danima čuti argumente obje strane.
“Vjerujem u kompromis i nadam se da će svih 81 poslanik u ponedjeljak glasati za izmjene Ustava i omogućiti da naša zemlja bude prva naredna članica Evropske unije”, poručio je predsjednik parlamenta.
Mandić je najavio i da će se skupštinska rasprava o ustavnim izmjenama koje je predložila Vlada održati danas i sjutra, ističući da ne želi da se pregovori vode unedogled i da Crna Gora zbog toga propusti evropske rokove.
“Crna Gora se nalazi u završnoj fazi zatvaranja pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom i ne smijemo dopustiti da se cilj koji snažno podržava više od 80 odsto građana izgubi u magli dnevnopolitičkih kalkulacija”, naglasio je Mandić.
Satler: Ovo nijesu rutinska glasanja
Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler ocijenio je da se država nalazi pred istorijskom šansom da u kratkom roku završi pristupne pregovore i postane naredna članica Evropske unije, ali da je za to neophodno obezbijediti dvotrećinsku većinu za ključne reforme.
“Crna Gora ima stvarnu priliku da u kratkom roku završi pristupne pregovore sa Evropskom unijom i postane njena sljedeća članica, što su potvrdili i lideri Evropske unije na Samitu u Tivtu. Ostvarenje te prilike zavisi, prije svega, od sposobnosti Skupštine da prije ljetnje pauze obezbijedi dvotrećinsku većinu za ključne odluke neophodne u procesu pristupanja. To uključuje ustavne amandmane povezane sa evropskim integracijama, izbor preostalih sudija Ustavnog suda, imenovanje članova Sudskog savjeta i usvajanje preostalog izbornog zakonodavstva”, kazao je Satler.
On je naglasio da predstojeća glasanja imaju mnogo širi značaj od uobičajene parlamentarne procedure.
“Ovo nijesu rutinska glasanja. Riječ je o ključnim odlukama koje će odrediti da li Crna Gora može da završi svoj evropski put dok traje trenutna istorijska prilika. Ove promjene znače izgradnju snažnih i nezavisnih institucija koje će biti u stanju da štite prava i interese građana na istom nivou kao i u ostatku Evrope. Zato pozivam sve proevropske političke snage, širom političkog spektra, da u Skupštini podrže ove odluke”, poručio je ambasador EU.
Satler smatra da podrška reformama prevazilazi partijske interese.
“To je pitanje pokazivanja stvarne posvećenosti evropskoj budućnosti Crne Gore – djelima, a ne samo riječima. Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji oduvijek je bilo nacionalni projekat, koji se gradio četrnaest godina uz doprinos brojnih političkih aktera. Da bi se taj projekat sada uspješno priveo kraju, potreban je isti osjećaj zajedničke odgovornosti.”
Upozorio je i da država mora ostati fokusirana na svoj strateški cilj.
“Zemlja mora ostati usmjerena na svoj strateški cilj i oduprijeti se uticajima spolja koji bi željeli da uspore ili zaustave njen evropski put. Ulog je jasan – nije riječ samo o dinamici pristupanja Evropskoj uniji, već i o kvalitetu života građana Crne Gore. Reforme koje su pred Skupštinom znače snažnije institucije, nezavisnije pravosuđe, poštenije izbore i stabilniji demokratski sistem. Parlamentarni izbori će doći, politička utakmica će se nastaviti, ali u sedmicama koje su pred nama Crna Gora ima drugačiju odgovornost, da djeluje zajedno u interesu države. Vrijeme za odluku je sada. Odgovornost je zajednička. A zajednički će biti i uspjeh”, zaključio je Satler.
Nikolić: Ustavne izmjene dio su šireg političkog dijaloga
Šef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić poručio je da se pitanje ustavnih izmjena ne može posmatrati odvojeno od političkih pregovora vlasti i opozicije.
“Pitanje glasanja o ustavnim izmjenama ne može se posmatrati odvojeno od ukupnog procesa političkog dijaloga koji je u toku. Opozicija je ponudila platformu za prevazilaženje institucionalne krize. Mi i dalje čekamo na zvanično izjašnjenje parlamentarne većine, ili pak određene prijedloge koji mogu voditi približavanju konačnom dogovoru”, rekao je Nikolić.
On smatra da bi održavanje sjednice moglo predstavljati dodatni podsticaj pregovorima.
“Ako je ideja organizacije sjednice Skupštine na temu ustavnih izmjena korak u pravcu ozbiljnijeg razmatranja opozicionih zahtjeva, mi smo na crti i čekamo da vidimo šta su budući pomaci u političkom dijalogu koji je započet.”
Nikolić je dodao da opozicija ostaje otvorena za dogovor.
“Naše pozicije su poznate i očekujemo da parlamentarna većina na našu ispruženu ruku ispruži i svoju. Ne želimo da prejudiciramo ishod pregovora vlasti i opozicije, ali želimo da vjerujemo da vlast ima svijest o tome da je pred Crnom Gorom istorijska šansa. Što se nas tiče, ostajemo posvećeni dijalogu i pronalaženju rješenja koja su u interesu države, svih građana i našeg evropskog puta”, poručio je on.
Šta traži Evropska unija?
Ustavne promjene koje Evropska unija očekuje od Crne Gore nisu identitetskog karaktera i ne odnose se na pitanja jezika, zastave, himne ili državnog uređenja.
Fokus reformi je na jačanju nezavisnosti pravosuđa kroz izmjene ustavnih odredbi koje uređuju sastav i način izbora članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, kako bi se smanjio politički uticaj i dodatno ojačali nezavisnost, profesionalnost i odgovornost pravosudnih institucija, u skladu sa preporukama Evropske komisije, Venecijanske komisije i GRECO-a.
Planirano je i usklađivanje Ustava sa budućim članstvom Crne Gore u Evropskoj uniji, odnosno definisanje odnosa domaćeg i evropskog pravnog poretka, kao i stvaranje ustavnog osnova da crnogorski građani nakon pristupanja mogu učestvovati na izborima za Evropski parlament, uz uređivanje pojedinih prava građana Evropske unije u Crnoj Gori.
U aktuelnom trenutku najhitnijim se smatraju upravo ustavne izmjene u oblasti pravosuđa, koje predstavljaju dio Reformske agende i jedan od uslova za nastavak evropskih integracija i korišćenje sredstava iz Plana rasta Evropske unije.
Aleksandra Obradović
Izvor:CDM
