Ovo je jedna od najčešćih komplikacija dijabetesa

Najprije stradaju nervi u stopalima i potkolenicama, a kasnije mogu biti pogođene i ruke.

Do oštećenja dolazi zbog dugotrajno povišenog šećera u krvi, što vremenom uzrokuje poremećaje u cirkulaciji (krvnih sudova koji ishranjuju nerve), oksidativni stres, upalu i postepeno propadanje nervnih vlakana, piše “Stetoskop”.

Procjene pokazuju da polovina osoba sa dijabetesom tokom života razvije neki oblik neuropatije, dok se kod 10–20% simptomi javljaju već pri otkrivanju dijabetesa.

Kako se DPN ispoljava? Koji su najčešći simptomi?

Dijabetesna polineuropatija se obično razvija postepeno. Najčešće tegobe uključuju:

trnjenje i gubitak senzacije,

osjećaj mravinjanja,

peckanje ili žarenje,

osjetljivost na dodir,

bol koji se najčešće javlja u stopalima, posebno noću.

Kod uznapredovalih oblika mogu se pojaviti i slabost mišića, nestabilnost pri hodu i autonomni simptomi poput poremećaja varenja, mokrenja, znojenja i regulacije krvnog pritiska.

Kako izgleda pregled kod neurologa?

Pregled je bezbolan i traje kratko, ali je ključan za rano otkrivanje neuropatije. Neurolog provjerava:

Senzibilitet

Ispituje se osjećaj za dodir, temperaturu, vibraciju i pritisak. Prve promjene gotovo uvijek počinju na stopalima.

Reflekse

Refleksi, posebno na nogama, mogu biti oslabljeni ili potpuno izostali.

Autonomne funkcije

Ocjenjuje se rad organa koje nervi automatski kontrolišu – crijeva, mokraćni sistem, srčani ritam i znojenje.

Mišićnu snagu

Slabost se javlja kasnije, ali je važan znak uznapredovale neuropatije. U pojedinim slučajevima preporučuje se i elektromioneurografija (EMNG) radi potpunije procjene i isključivanja drugih mogućih uzroka neuropatije (npr. alkohol, manjak vitamina B12, autoimune bolesti, infekcije, toksini, hipotiroidizam).

Ko je u većem riziku da razvije DPN?

Najvažniji faktori rizika uključuju:

dugogodišnji dijabetes i lošu regulaciju glikemije,

stariju životnu dob,

povišen krvni pritisak,

gojaznost i povišene masnoće u krvi,

pušenje,

alkohol,

perifernu vaskularnu bolest.

Što je više faktora prisutno, veća je vjerovatnoća razvoja neuropatije.

Koje su moguće komplikacije?

Neliječena ili kasno otkrivena DPN može dovesti do:

ulceracija stopala,

infekcija i osteomijelitisa,

povećanog rizika za amputaciju,

poremećaja varenja i dehidratacije,

čestih padova zbog gubitka osjećaja u stopalima,

autonomne neuropatije srca, koja može biti ozbiljna,

hroničnog neuropatskog bola, koji značajno narušava kvalitet života.

Liječenje DPN-a zasniva se na:

1. Kontroli faktora rizika i brizi o sebi

Ovo je najvažniji dio terapije:

pažljivoj regulaciji šećera u krvi,

zdravoj, balansiranoj ishrani (mediteranski obrazac, omega-3 masne kiseline, vitamin D, alfa-lipoinska kiselina),

redovnoj fizičkoj aktivnosti,

održavanju zdrave tjelesne težine,

prestanku pušenja i konzumiranja alkohola,

svakodnevnoj nezi stopala kako bi se spriječile rane i infekcije.

Redovno praćenje i edukacija pacijenta najviše utiču na usporavanje napredovanja bolesti.

2. Terapija neuropatskog bola

Kada je bol dominantan simptom, koriste se:

Prva linija terapije

triciklični antidepresivi (amitriptilin, nortriptilin),

SNRI antidepresivi (duloksetin, venlafaksin),

antikonvulzivi (pregabalin, gabapentin).

Druga linija terapije

topikalni preparati (flasteri sa kapsaicinom ili lidokainom),

tramadol i oksikodon — samo kratkotrajno kod jakog bola,

kombinovanje više ljekova kada jedan nije dovoljan.

Zašto je važan rani skrining?

Kako bi se na vrijeme postavila dijagnoza, preporučuje se da:

osobe sa dijabetesom tipa 2 obave pregled kod neurologa već pri postavljanju dijagnoze,

osobe sa dijabetesom tipa 1 obave prvi skrining u roku od pet godina od dijagnoze.

Rano otkrivanje može spriječiti teške komplikacije kao što su infekcije, ulceracije i amputacije, ali i značajno poboljšati pokretljivost, svakodnevno funkcionisanje i dugoročni kvalitet života.