Foto:Shutterstock
Nizak krvni pritisak, poznat i kao hipotenzija, može izazvati neprijatne simptome poput vrtoglavice i umora. Iako ponekad može ukazivati na određeno zdravstveno stanje ili biti posledica uzimanja nekih ljekova, često se može regulisati promjenama životnih navika.
Povećan unos vode, manji i češći obroci i nošenje kompresionih čarapa samo su neke od metoda koje mogu pomoći. Ipak, kod simptoma kao što su ubrzano disanje ili ubrzan rad srca, važno je potražiti ljekarsku pomoć, piše Health.com.
Povećajte unos vode
Pošto se krv sastoji od oko 90% vode, dehidratacija smanjuje ukupnu zapreminu krvi u tijelu, što može dovesti do pada krvnog pritiska. Dovoljan unos tečnosti ključan je za održavanje optimalnog volumena krvi. Preporučuje se unos između 6 i 12 čaša vode dnevno.
Povećajte unos soli, ali umjereno
Natrijum, glavni sastojak soli, pomaže u regulaciji krvnog pritiska. Nešto veći unos soli može pomoći tijelu da zadrži vodu, čime se povećava zapremina krvi i samim tim i krvni pritisak. Međutim, važno je biti umjeren, jer prekomjeran unos soli može previše povisiti pritisak i povećati rizik od srčanih bolesti.
Kofein za privremeno povećanje pritiska
Kofein djeluje kao stimulans koji sužava krvne sudove i tako privremeno podize krvni pritisak.
Šolja kafe ili zelenog čaja može povisiti pritisak u roku od 30 minuta, a efekat obično traje do četiri sata. Ipak, kod nekih osoba veće količine kofeina mogu izazvati nervozu, anksioznost i probleme sa spavanjem.
Kompresione čarape za bolju cirkulaciju
Kompresione čarape su elastične, pripijene čarape koje stvaraju pritisak na noge, poboljšavajući protok krvi i sprečavajući njeno zadržavanje u donjim ekstremitetima. Nošenje čarapa do koljena ili butina pomaže povratku krvi ka srcu, što može povisiti krvni pritisak. Postoje i modeli koji idu do struka i takođe mogu biti korisni.
Manji i češći obroci
Nagli pad krvnog pritiska nakon obroka (postprandijalna hipotenzija) češće se javlja kod starijih osoba i onih sa određenim zdravstvenim problemima. Simptomi uključuju vrtoglavicu, ošamućenost i mučninu. Preporučuje se više manjih obroka tokom dana kako bi se pritisak održao stabilnijim.
Ciljane vježbe mogu pomoći
Napinjanje mišića i izometrijske vježbe (statične kontrakcije mišića) mogu poboljšati cirkulaciju i povisiti krvni pritisak, čime se smanjuje vrtoglavica. Ove vježbe su posebno korisne pri ustajanju.
Primjeri vježbi: prekrštanje nogu i stezanje mišića nogu i zadnjice; lagano pomjeranje vrata (brada ka grudima pa povratak u početni položaj); marširanje u mjestu; stiskanje šake nekoliko sekundi. Takođe, redovna kardio aktivnost može ublažiti simptome niskog pritiska.
Podignite uzglavlje kreveta
Spavanje sa uzglavljem podignutim 10–15 cm može sprečiti zadržavanje krvi u donjem dijelu tijela tokom noći. Time se poboljšava cirkulacija i ublažava nagli pad pritiska pri ustajanju.
Kako znati da li imate prenizak pritisak?
Normalan krvni pritisak kod odraslih je između 90/60 mmHg i 120/80 mmHg. Vrijednosti ispod 90/60 mmHg smatraju se niskim pritiskom. Prva vrednost (sistolni pritisak) označava pritisak tokom otkucaja srca, a druga (dijastolni) pritisak između otkucaja.
Pritisak se može meriti i kod kuće automatskim aparatima, pri čemu su precizniji oni sa manžetnom za nadlakticu. Simptomi niskog pritiska mogu uključivati zamućen vid, zbunjenost, vrtoglavicu, ubrzan rad srca, slabost, nesvjesticu, umor, lupanje srca, mučninu ili povraćanje.
Kada potražiti ljekarsku pomoć?
Ako imate stalne simptome niskog pritiska, obratite se ljekaru. Hitna pomoć je potrebna ako se jave znaci šoka: hladna, plavičasta i vlažna koža, ubrzano disanje i slab ili ubrzan puls.
Preporučuje se da ustajete polako i imate oslonac pri ruci. Ako vam dugo stajanje smeta, pravite pauze i sedite. Takođe se savjetuje izbegavanje vrućih tuševa i kupki, kao i napornih aktivnosti po vrućini, jer mogu pogoršati simptome.
Izvor:DAN
