Foto:CDT
Crnogorsko društvo karakteriše izraženo nezadovoljstvo i duboke političke podjele,
pokazuje istraživanje koje je za CDT sproveo Institut Damar. Više od trećine
građana/ki (36,3%) saglasno je sa izjavama koje imaju snažno polarizujući karakter,
što jasno ukazuje na ukorijenjene podjele i ranjivost na ekstremne narative.
Podaci istraživanja pokazuju da nešto manje od polovine građana/ki (45,4%) smatra
da društveno stanje u zemlji nije zadovoljavajuće, dok je svega 22,2% onih koji su
zadovoljni. Čak 53,7% građana smatra da je Crna Gora „duboko podijeljena zemlja“,
dok samo 20,9% ne dijeli to mišljenje. S druge strane, svaki peti građanin/ka vjeruje
da Crnoj Gori prijeti nestanak, dok polovina građana/ki (52%) sa tim nije saglasna.
Posebnu zabrinutost izaziva nalaz da 45,7% ispitanika/ca smatra da se protiv
trenutne društveno-političke situacije treba boriti „svim sredstvima“, što implicira
prihvatanje širokog spektra potencijalno i nedemokratskih metoda djelovanja.
Istovremeno, 40,7% građana/ki dijeli uvjerenje da političke elite doprinose
radikalizaciji javnog mnjenja, naspram 21,4% koji su protiv takve ocjene.
Dok 39,3% ispitanika/ca navodi da se plaši za sopstvenu i budućnost svojih bližnjih u
našoj državi, 32,2% ne dijeli tu zabrinutost.
Starije generacije pokazuju viši stepen nezadovoljstva stanjem u Crnoj Gori, što
može ukazivati na akumulirano razočaranje. Manjinske zajednice, posebno Bošnjaci
i Albanci, izražavaju veću zabrinutost u odnosu na većinske etničke grupe – više od
dvije trećine njih smatra da društveno stanje nije na zadovoljavajućem nivou.
Ovi nalazi ne ukazuju nužno na prisustvo političkog ekstremizma, ali snažno govore
o opštem društvenom nezadovoljstvu i ranjivosti javnosti na populističku retoriku i
polarizujuće narative, odnosno o stanju koje se po potrebi može instrumentalizovati.
Takvi uvidi su posebno važni u kontekstu demokratskog razvoja Crne Gore, jer
ukazuju na potrebu za odgovornim političkim djelovanjem, otvorenim dijalogom i
jačanjem povjerenja u institucije.
Politički identitet važniji od sadržaja poruke
U okviru istraživanja sproveden je eksperiment u kojem su političke izjave namjerno
pogrešno pripisivane akterima iz suprotnih političkih tabora, kako bi se testirala
otpornost građana/ki na manipulaciju izvorom informacije. Rezultati pokazuju da
građani u velikoj mjeri vrednuju političke poruke na osnovu identiteta govornika, a ne
na osnovu sadržaja same izjave.
Umjesto da ocjenjuju poruke prema argumentima koje nose, ispitanici ih prihvataju ili
odbacuju u skladu sa svojim političkim i etnonacionalnim opredjeljenjima. Na
primjer, dešava se da izjavu političara iz DPS-a glasači te partije odbacuju ukoliko se
ona predstavi kao izjava političara iz koalicije Za budućnost Crne Gore, i obrnuto.
To upozorava na ranjivost javnog prostora u Crnoj Gori na manipulacije, ali i na
duboku političku i etničku polarizaciju koja uslovljava čak i osnovno rasuđivanje o
datoj informaciji. Nalazi istraživanja podsjećaju na neophodnost razvoja medijske i
digitalne pismenosti, ali i zajedničke odgovornosti u izgradnji kulture dijaloga i
odgovorne političke komunikacije.
Istraživanje je urađeno u periodu od 16-24. maja, na uzorku od 1000 ispitanika.
Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a
Autor:Radiotitograd.me
